Počelo je

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH (CIK), za učestvovanje na izborima ovjereno je ukupno 296 političkih subjekata, od čega je 110 političkih stranaka, a one će se boriti za glasove 3,4 miliona glasača.

Iako su trenutno u pritvoru, pojedini kandidati će moći da učestvuju u kampanji, jer im zakoni to dozvoljavaju.

Izborna kampanja je definisana kao period od 30 dana uoči izbora, u kojima politički subjekt "na zakonom utvrđen način upoznaje birače i javnost sa svojim programima i kandidatima za predstojeće izbore".

Više od 25.700 kandidata će da se bori za mjesta u parlamentima lokalnih zajednica.

Procjene CIK-a govore da će izbori koštati oko 19 miliona maraka .

Na izborima će moći da glasa ukupno nešto više od 3,4 miliona ljudi, koliko je upisano u Centralni birački spisak. Ovo je više od broja stanovnika u zemlji, jer procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da BiH trenutno ima manje od 3,2 miliona stanovnika.

Kako je ranije rečeno iz CIK-a, sve osobe koje imaju ličnu kartu i prijavljeno prebivalište u BiH, iako žive u inostranstvu, su na biračkom spisku, pa je zbog toga razlika.

Od 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike u BiH, samo je 29 žena, ili 7,5 odsto.

Prema Izbornom zakonu BiH, liste kandidata za odbornike moraju imati ravnopravnu zastupljenost polova, što znači da jedan od polova mora biti zastupljen sa najmanje 40 odsto kandidata.

Pravosnažna zatvorska presuda duža od šest mjeseci je jedini način da kandidatu bude oduzet mandat, a za kampanju nema ograničenja.

Nakon ovjeravanja kandidatskih listi, one se ne mijenjaju, čak i ako kandidati odustanu od učešća na izborima, već se to radi samo u slučaju ako kandidat premine u međuvremenu.

                                                                                                                                                 U posljednjih mjesec dana, dva načelnička kandidata su završila u pritvoru zbog sumnji na korupciju, i to Ibro Berilo, trenutni načelnik Trnova kod Sarajeva, te Strahinja Bašević, kandidat za načelnika Sokoca, opštine u sastavu Istočnog Sarajeva.

Prema trenutno važećim zakonima, nema prepreka da oni budu izabrani.

Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), u martu je nametnuo izmjene Izbornog zakona, kojima se zabranjuje kandidovanje na izborima osobama koje imaju presudu za ratne zločine.

Načelnici i gradonačelnici se u velikoj većini lokalnih zajednica biraju direktno, sem u tri – gradovima Sarajevu i Mostaru, te Distriktu Brčko.

U Sarajevu, glavnom gradu BiH, vijećnici iz četiri opštine, koji se biraju direktno na izborima, prvo biraju sastav Gradskog vijeća, nakon čega ovo novoformirano tijelo bira gradonačelnika.

Mostar, takođe, bira gradonačelnika u Gradskom vijeću, i to dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika.

U Mostaru lokalni izbori nisu bili održani od 2008. do 2020. godine, nakon što je 2010. godine Ustavni sud BiH ukinuo posebna izborna pravila, koja je šest godina ranije nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown.

Brčko, ima poseban status od 2000. godine, kada je odlukom Međunarodne arbitražne komisije za Brčko proglašeno za zaseban distrikt, koji ne pripada ni jednom od entiteta.

Na izborima se direktno bira Skupština Distrikta, koja kasnije bira gradonačelnika.

( Dunja Jelovac )