Čelnici Procesa Brdo-Brioni usvojili zajedničku deklaraciju

Sastanak lidera, u povodu 10. godišnjice Brdo-Brijuni procesa, održan je na Brdu kod Kranja u Sloveniji.  Čelnici Procesa Brdo-Brioni usvojili su zajedničku deklaraciju saopštio je domaćin sastanka, slovenački predsjednik Borut Pahor.

"Nakon trosatnih pregovora usvojena je Deklaracija iz Brda", objavio je Pahor na Twitteru

Radi se o inicijativi koju je Borut Pahor, nekad slovenski premijer, a danas predsjednik, pokrenuo u saradnji s Hrvatskom 2010., i to s ciljem jačanja međusobnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu prema Evropskoj uniji.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izjavio je na sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni da Evropska unija može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice.

"Želim da kažem da ubrzani prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Evropska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantuje sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana", rekao je.

Na sastanku, Džaferović je naveo da se taj proces etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa, te da je značaj i promoviranje evropske perspektive Zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju, a većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces.

"Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima. Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava. Važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati", izjavio je.

Džaferović je kazao da tako, BiH i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što BiH nije spremna. Dodatno, kako je rekao, opterećuje i pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena.

"U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju", naveo je.

Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.

Član Predsjedništva BiH je kazao i da sa Hrvatskom postoji neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.

Dodatno opterećuje odnose i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje, kao i neriješeno pitanje imovine BiH u Hrvatskoj. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH.

Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, ocijenio je.

Prema njegovim riječima, pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.

Uprkos svim poteškoćama, Evropska unija je i dalje okvir sigurnosti i blagostanja, dodao je.

"Naš cilj u Bosni i Hercegovini je usvojiti evropske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio evropskog sistema", rekao je.

Pomenuo je i u da je prije dvije godine, u vrijeme proteklog sastanka ovog formata, bilo otvoreno pitanje ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu, što je riješeno, iako je riječ o složenom pitanju.

"Činjenica da i pored složenog sistema odlučivanja u Bosni i Hercegovini uspijevamo praviti iskorake ukazuje na našu opredijeljenost ka euroaltantskoj budućnosti. Budućnost BiH je u izgradnji funkcionalne, cjelovite i demokratske države, članice EU i NATO saveza, u kojoj će se svaki čovjek osjećati komotno i imati jednaka prava na svakom pedlju ove zemlje", zaključio je.

Komšić: Suština procesa Brdo-Brijuni da zemlje regiona povuče brže ka EU

Suština procesa Brdo-Brijuni je da zemlje regije povuče brže prema Evropskoj Uniji, kazao je u izjavi za Fenu član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je prisustvovao današnjem sastanku lidera ovog procesa u Brdu kod Kranja, u Sloveniji.

Komšić ističe da se u svom izlaganju fokusirao na ono što Evropa traži od BiH, a to je ispunjenje 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.

"To je ono što BiH treba, što ona treba da obavi, a taj novi, nazovimo ga uvjetno, geopolitički pristup regiji zapadnog Balkana treba iskoristiti iskoristiti na način da zemlje Evropske Unije na nas gledaju kao na svoj geopolitički interes, a ne samo da nas posmatraju kroz ono formalno, ponekad birokratsko, ispunjavanje zadataka koji se postavljaju u Briselu", kazao je.

Komšić tvrdi da je cijeli sastanak u jedno trenutku pošao u pogrešnom pravcu, uz na trenutke mučnu i neugodnu raspravu izeđu predsjednika Kosova i Srbije, a "naravno", tu se uključivao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Miorad Dodik, na svoj "standardno primitivan način".

"Ništa novo za nas, ali možda je za ove ljude bilo novo. Tako da se sastanak završio u jednoj atmosferi da Kosovo nije pristalo na tekst zajedničke izjave, što je loša stvar u cijeloj priči, jer mislim da je uloga i Slovenije i Hrvatske  trebala biti iskorištena kao "advokata zapadnog Balkana u Briselu",  zaključio je Komšić. 

Vučić: Na samitu u Sloveniji bilo riječi o promjeni granica, Srbija poštuje već utvrđene granice

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danas rekao u Brdu kraj Kranja, u Sloveniji, da je na samitu Procesa Brdo-Brioni bilo govora o promjeni granica unutar regiona, ali da se Srbija zalaže za granice koje su utvrđene u Ujedinjenim nacijama.

"Srbija se oduvijek zalaže za princip poštovanja nemijenjanja granica priznatih od Ujedinjenih nacija. Neki misle da ne treba da se mijenjaju granice onako kako se njima sviđa, a mi mislimo da ne treba da se mijenjaju u skladu sa pravilima koje su ustanovile UN ", rekao je on nakon samita Procesa Brdo-Brioni.

Samit Procesa Brdo-Brioni, na kojem su učestvovali predsjednici Slovenije, Hrvatske i zapadnobalkanske šestorke, održan je danas na Brdu kod Kranja.

"Pominje se kako bi trebalo da se brišu granice unutar regiona kako bismo imali slobodniji protok ljudi, robe, kapitala i usluga i to je dobro. Mnogo toga dobrog ima u zaključcima, da li smo mogli oko svega da se dogovorimo - naravno da nismo", istakao je predsjednik i dodao da je zadovoljan što su svi osim Prištine uspjeli da se dogovore.

Na sastanku je bilo riječi i o evrointegraciji regiona.

"Postignut je konsenzus da se cijeli region nalazi na evropskom putu i da bi trebalo zajednički da radimo. Podržali smo namere, želje i pretenzije drugih na Zapadnom Balkanu i za otvaranje datuma za pregovore i za viznu liberalizaciju", rekao je on novinarima.

Vučić je rekao da Srbija sada ne bi bila dio EU ni da je ispunila sve uslove za to jer je "realna situacija u Evropi takva da postoji zamor od proširenja, realna situacija i u našem regionu je da nije mali zamor od priče o svemu tome".

"Ali naš je posao da budemo na evropskom putu jer je to najbolje za sve nas na Zapadnom Balkanu", istakao je Vučić i dodao da je prijem tih zemalja u EU neizvjestan, ali da je "posao Srbije da raste što brže".

Dijalog s Prištinom bi, rekao je, trebalo da se nastavi, ali za to mora da postoji volja jer "ako dođete i kažete: 'Mora da bude kako ja kažem i nikako drugačije!', onda to obično bude nikako", rekao je predsjednik Srbije.

Milanović: Slovenija i Hrvatska su tu da pomognu državama koje su u integracijskom procesu

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović je na pres-konferenciji nakon sastanka lidera u povodu 10. godišnjice Brdo-Brijuni procesa, na Brdu kod Kranja, izjavio da su dogovorili tekst  Dekaracije, koji je kompromis u kojem je neko od nečega morao odustati.

Po njegovim riječima, bilo je određenih prijepora, nesporazuma.

- Recimo da je agenda kosovske predsjednice Osmani bila nešto ambicioznija i da su zbog protivljenja Srbije neki dijelovi morali biti ispušteni - naveo je Milanović.

Dodao je da on to vidi kao sasvim prihvatljivu cijenu dokumentu koji je dobar.  

Istaknuo je da su Slovenija i Hrvatska,  „ovdje, prije svega,  da pomognu državama koje su u integracijskom procesu, u jednoj fazi u kojoj smo mi bili prije 15 ili 20 godina, Slovenija pa onda Hrvatska“.  

- To je ustvari jedini motiv. Motiv nije ni mentorstvo, ni tutorstvo, niti bilo kakve karijerne i biografske komponente za bilo koga od nas, siguran sam u to, nego da se državama pomogne, jer mi u tome vidimo i svoj interes - naveo je Milanović.

Kazao je da bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno, neće moći biti riješene u okviru procesa Brdo-Brijuni te da misli „da bi bilo zdravo da ih se previše ni ne koristi, jer to nas je danas pomalo i ometalo u radu“.

- Ali smo, čini mi se, dosta strpljivo i uporno, onako navigatorski, moreplovački, došli do luke i brod se nije razbio niti je oštećen. Dakle, jedno kompromisno, ali jasno rješenje iza kojega svi stojimo. Za godinu dana ćemo se vidjeti, još uvijek ne znamo gdje, hoće li to biti Priština ili Beograd, jedna od te dvije adrese su u nastajanju - naveo je Milanović.

Svečanom sastanku lidera u povodu 10. godišnjice Brdo - Brijuni procesa na Brdu kod Kranja prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Domaćin ovogodišnjeg susreta je predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, a kodomaćin predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Svečanom sastanku su prisustvovali i lideri ostalih zemalja učesnica Brdo - Brijuni procesa - Aleksandar Vučić, Ilir Meta, Milo Đukanović, Stevo Pendarovski i Vjosa Osmani.

federalna.ba/agencije