Počela kampanja „16 dana aktivizma“, fokus na životu nakon izlaska iz sigurne kuće

Prema podacima sigurnih kuća, više od 50 posto žrtava vraća se nasilnicima zbog finansijske ovisnosti, a samo 20 posto ih se odluči živjeti samostalno, kaže Sabiha Husić iz Udruženja Medika Zenica.

„30% njih odlazi svojim roditeljima ili u porodicu, ali nakon kraćeg vremena postaju teret i svojoj porodici, i one i djeca, pa onda odluče da se vrate nasilnicima, tamo gdje su preživjele nasilje“.

Stoga je neophodno osnaživanje žena u svakom smislu, ne samo ekonomskom, da bi one prihvatile da postoji život poslije sigurne kuće i nasilja. Nedostaju podrška, ohrabrenje i nada da postoji bolje sutra, navodi predsjednica Udruženja Žene s Une, Aida Behrem.

„Jučer nas je napustila i prešla u drugu ustanovu djevojčica od 18 mjeseci, koja je žrtva nasilja u porodici. Još kod nas boravi žena, stara majka od 83 godine, koja je žrtva nasilja u porodici. Ja se usudim reći da nije to samo Krajina, to je cijela Bosna i Hercegovina, pa i regija - da mi živimo život previše tolerantan na sve oblike nasilja koji su prisutni u našem društvu“.

Fondacija lokalne demokratije od 2000. godine vodi sigurnu kuću u Kantonu Sarajevu. Direktorica Mubera Hodžić Lemeš naglašava da imaju podršku institucija sistema, a jedan od najvažnijih programa koji trenutno provode je stambeno zbrinjavanje svih korisnika nakon što napuste sigurnu kuću.

„Mi imamo izuzetno dobre rezultate. Naše korisnice koje su uključene u program ne vraćaju se nasilnicima. Jer do sada uvijek je izostajala upravo ta podrška, kada im je možda, da ne kažem najneophodnije, ali sigurno vrlo značajna, u onom trenutku kad napuštaju sigurnu kuću i kada, ukoliko nemaju podršku svoje porodice i neke bliže okoline, one se zaista osjećaju bespomoćno i samo“.

Treba omogućiti da ne pitamo žrtve zašto se vraćaju i ne kriviti ih zbog toga, jer ih društvo nekada svojim neradom natjera da se vrate u nasilnu zajednicu. Tea Rebac Mikulić iz Udruženja Žena BiH Mostar.

„Podrška je neminovna u svakom smislu, bilo pravna, psihološka, medicinska, kako god. Ali je uvijek pitanje i onaj upitnik iznad glave: „Šta kada izađe?“ Pa vidjet ćemo, pa snaći ćemo se. Jesmo pokušavali, bilo je primjera i pozitivne prakse, ali sve se, nekako, usudila bih se reći, svodilo i na neka možda čak i osobna poznanstva“.

Sigurna kuća, kako je rekao federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, prva je stepenica na putu oporavka žrtve, a ovogodišnjom kampanjom načinjen je korak dalje, te pružaju podršku ženama nakon što napuste sigurnu kuću.

„Danas žene trpe nasilje zato što ih je sramota da nasilnika prijave i da nasilniku svi kažemo da je dosta, da je to neprihvatljivo i da ga državne institucije adekvatno i kazne za to. Sramota je da šutimo o nasilju koje vidimo“.

Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodnozasnovanog nasilja“ završava se donatorskom večeri 27. decembra u Narodnom pozorištu Sarajevo, a na kojoj će biti osnovan i fond za osamostaljivanje žena koje izlaze iz sigurnih kuća. Zvanice će imati priliku pogledati predstavu Seljačka opera, a kupovinom ulaznica pridružit će se borbi za društvo bez nasilja, gdje svaka žena i djevojčica imaju pravo na sigurnost i dostojanstven život.