Plakalo za FR: Za otvaranje pregovora će morati mnogo više da se uradi

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, danas i sutra, održava se 3. sjednica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Prvog dana zasjedanja, bit će razgovarano o stanju odnosa između naše zemlje i Evropske unije. Drugog dana zasjedanja, bit će riječi o ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. O odnosima BiH i EU, mogućnosti otvaranja pregovora, stanju i perspektivama za Radio Federacije govorio je Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen), u srijedu, 1. novembra, dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Ona stiže uoči Izvještaja o napretku BiH u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu koji će biti objavljen 8. novembra. Također, danas i sutra, održava se 3. sjednica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Bosne i Hercegovine i Evropske unije na kojoj će biti govora o stanju odnosa između Evropske unije i naše zemlje. Upravo je to i prvo pitanje za Vas, gdje je Bosna i Hercegovina danas u odnosima prema Evropskoj uniji?

„Ako sagledamo cjelokupnu situaciju, mi smo od statusa kandidata imali izborni proces formiranja vlasti unutar Bosne i Hercegovine i zaista, kao nikada prije, brzo se konstituisala vlast na državnom nivou. Zatim, imali smo konstituisanje vlasti na nivou entiteta, tu je bio sporiji proces konstituisanja vlasti u Federaciji BiH. Naravno, uzimajući u obzir to na koji način je izabrana izvršna vlast u Federaciji, a znamo svi da je izabrana posredstvom i odlukama visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), tako da taj način izbora vlasti nije bilo nešto najpozitivnije odraženo kada je u pitanju evropski put. Nakon toga, krenulo se u određene reforme, donošenja zakona. Podsjetit ću da je federalni Parlament bio usvojio set energetskih zakona, ali to je jedino što je usvojio jer smo došli u blokadu federalnog Parlamenta i evo do danas nije riješeno pitanje ni predsjedavajućeg i imamo očigledan zastoj u radu Predstavničkog doma.  Kada je u pitanju državni nivo, tu je produktivnost mnogo veća u poređenju s prošlim sazivom Vijeća ministara. Međutim, moramo znati da je u prošlom sazivu bivši visoki predstavnik donio odluku u pogledu negiranja genocida tako da smo zbog toga imali blokadu svih institucija na državnom nivou. Ovo Vijeće ministara je pokazalo određenu agilnost i usvojilo je dosta odluka i strategija koji nas približavaju EU. Međutim, na određeni način ti zakoni su prezentirani kao evropski što u suštini nije toliko evropsko koliko je sama njihova forma. Tri zakona koja su usvojena, Zakon o ombdusmenima, Zakon o strancima, te Zakon o tržištu vina su bila dobrodošla i dobro je da su usvojena, međutim kada su u pitanju Zakon o slobodi pristupa informacijama i Zakon o izmjenama i dopunama VSTV-a oni nisu u potpunosti usklađeni sa evropskim normativima. Još uvijek nam na stolu za usvajanje stoji i Zakon o suzbijanju interesa, Zakon o pranju novca, Zakon o finansiranju političkih stranaka, Zakon o sudovima, Zakon o ustavnom sudu, Zakon o električnoj energiji, Zakon o energentima, zatim Zakon o elektronskom potpisu koji je veoma važan. Tako da ne možemo u jednu ruku kazati da smo mnogo ispunili na tom putu ka EU, iako postoje određene najave da je BiH napravila neviđene korake. Vjerujem da će ovaj izvještaj gospodina Varheljija (Olivér Várhelyi) biti mnogo pozitivniji od prethodnih. Jesu se neke stvari pomakle, jesu se usvajale neke odluke i strategije i vidi se tu određeni napredak, ali to nije napredak koji bi mogao da bude dovoljan za otvaranje pregovaračkog procesa.“     

Ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji osnovni je kriterij za otvaranje pregovora. BiH je proteklih mjeseci usvojila pet zakona s popisa od 14 prioriteta, ali politički predstavnici uglavnom su optimistični da će naša država ipak dobiti datum za početak pregovora kao dio šireg narativa EU-a u kontekstu rata u Ukrajini. Za otvaranje pregovora s BiH zalaže se veći broj članica Evropske unije, međutim, tome se za sada neke protive (Njemačka i Nizozemska).

„Od početka ukazujem na to da to neće biti jednostavan proces. Nekada se zapitam na čemu se temelji tvrdnja da ćemo dobiti pregovarački status i da bismo trebali da ga dobijemo radi statusa Ukrajine. BiH je 14 prioriteta dobila 2019. godine kao fazu koju mi moramo preći i ispuniti do početka pregovora. Mi nismo ispunili većinu od tih prioriteta. Do decembra prošle godine imali smo ispunjen jedan i po prioritet, a s ovim zakonima koji su usvojeni sada imamo dva prioriteta. Ostaje nam veliki postotak toga da implementiramo što još nismo uradili. U ozračju u kojem se nalazimo, a svjedočili smo nedavnim najavama blokada institucija BiH, neproduktivnih sastanaka koalicije te je, naravno, dobro da imamo prijatelje koji lobiraju za BiH, međutim, kao što znamo Evropsko vijeće ne donosi odluke na konsenzusu, kao što je to i Evropska komisija i može se lobirati. Međutim, ukoliko bilo koja država članica Evropskog vijeća ili Evropske komisije bude protiv, nećemo dobiti status pregovora. Njemačka i Nizozemska već sada su izrazile neka negodovanja s obzirom na to da smatraju da to nije dovoljno za otvaranje pregovaračkog procesa i mislim da je greška što se mi fokusiramo na stanje u Ukrajini i da nam je to jedini oslonac kada u biti moramo da radimo na svojim unutrašnjim prioritetima. Podsjećam, Ukrajina je stekla status kandidata ne samo zbog toga što su u ratu. Oni su 80% prioriteta koje su dobili od Evropske komisije u toku jedne ratne godine ispunili. Trenutno politička situacija i političke teme nas opterećavaju u tom smislu da jednostavno ne možemo da se dogovorimo oko najvažnijih zakona, a zakoni koji stoje na stolu, a koje sam nabrojao su najvažniji zakoni iz 14 prioriteta.“ 

Kako će se dalje razvijati odnosi BiH i EU u integrativnom smislu? Nedavno su zakoni iz 14 prioriteta blokirani na sjednici Vijeća ministara BiH?

„Zaista se nadam da će i ovi odbori koji zasjedaju za stabilizaciju i pridruživanje biti produktivniji, ali, evo, ostavit ćemo posjetu Fon der Lajen i analizu njenih zaključaka kada ona dođe. Kao što sam kazao za svaku odluku bit će potreban konsenzus. Trenutno imamo najave Njemačke i Nizozemske da bi mogle da blokiraju taj prijedlog o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. U suštini, mi smo jedina država u regionu koja nema otvorene pregovore. Svakako da bi pregovori dobrodošli, ali za pregovore će morati mnogo više da se uradi nego što je rađeno do sada.“