Peticija za Park prirode Babina-Tvrtkovac
Eko forum Zenica u saradnji sa Savezom izviđača Grada organizirao je, na više gradskih lokacija, akciju potpisivanja peticije o značaju i prednosti uspostavljanja Parka prirode Babina-Tvrtkovac. Peticijom se od Gradskog vijeća traži saglasnost za proglašenje ovog područja parkom prirode, a od Skupštine Zeničko-dobojskog kantona donošenje zakona o proglašenju zaštićenog područja i određivanju upravitelja tog područja. Koalicije nevladinih organizacija dale su podršku za proglašenje pet novih zaštićenih područja u Zeničko-dobojskom kantonu.
Na području Zeničko-dobojskog kantona samo je jedan spomenik prirode Tajan, površine 49,5 km2, koji je zaštićen zakonom iz 2008. godine, a nalazi se na teritoriji općina Zavidovići i Kakanj. Park prirode Babina-Tvrtkovac prostire se na oko 60 km2, i radi se o području koje treba zaštiti, kažu aktivisti i građani Zenice koji su svojim potpisima podržali ovu inicijativu.
Ne samo na području ZDK, to treba uraditi na području cijele Bosne i Hercegovine, posebno radi uslova pristupanja Evropskoj uniji. Po nekim parametrima, mi bismo trebali da imamo negdje oko 17 posto zaštićenih područja, danas je to je vrlo malo, a to onda znači štititi ono što je najvrjednije. Radi čega, radi budućih generacija, kaže jedan potpisnik peticije.
Tvrtkovac je jedini dio koji ima zaštićenu šumu koja može biti promotor čistoće, ljepote i zaštite okoline, dijela koji mi želimo zaštiti. Tu je jedan dio koji se zove Tvrtkovac, Markov kamen ili Dovište i jedan dio koji zovemo izvor seoske rijeke.To su svijetle tačke ovog grada, kaže jedan od ekoloških aktivista.
Prostornim planom grada Zenice, ovo područje označeno je kao budući park prirode. Istim dokumentom, organi lokalne zajednice su se obavezali formirati stručni tim za procjenu prirodnih vrijednosti i nivoa zaštite. Zaštita prirodnih predjela uz Babinu rijeku, šuma i planinskih vrhova, uključujući i Tvrtkovac, nalazi se u Strateškom i Akcionom planu za zeleni grad. Ovo područje predstavlja izuzetan potencijal za razvoj turizma, kaže Jakub Spahić.
Pored površine koja se dobija, a to je oko 9,5 posto teritorije, mi smo planirali tri zone koje bi bile interesantne za razvoj turizma. Jedna od njih su Smetovi, a druga šire područje Lastavice i treća, dio Pepelara gdje je spoj bjelogorične i crnogorične šume, ustvari vazdušna banja povoljna za zdravlje ljudi, kaže Jakub Spahić, sekretar ekološkog udruženja Eko-Tvrtkovac.
Gradsko vijeće bi trebalo dati saglasnost na proglašenje parka prirode, a Skupština bi trebala donijeti zakon o proglašenju i odrediti upravitelja područja, pojašnjava Sanja Mlađenović. Stević, koordinatorica projekta koji zajedno realizira Savez izviđača i Eko forum Zenica.
Evropa po konvenciji o biološkoj raznolikosti zagovara proglašenje najmanje 17 posto nacionalne teritorije, mi ćemo biti blizu tog broja jer, s obzirom na sadašnju situaciju, na ovaj način dobit ćemo znatno veću zaštićenu teritoriju u našoj državi, kaže Mlađenović-Stević.
Iako je već pokretano nekoliko inicijativa za proglašenje zaštićenih područja, na nivou Grada i kantona, one nisu realizirane. Posljednja je trebala biti razmatrana na sjednici Gradskog vijeće u augustu 2020. godine, ali nije realizirana. Koalicija nevladinih organizacija iz Zeničko-dobojskog kantona dobila je podršku za osnivanja pet novih zaštićenih područja prirode u ovom kantonu, no nije riješeno pitanje upravitelja.