Peti po redu History Fest održan je u Bosni i Hercegovini od 8. do 12. juna 2021. godine
Osnovna tema ovogodišnjeg History Festa je “Pregovori, sporazumi i/li rat: Dileme u jugoistočnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice”. Jugoistočna Evropa se 1941. nalazila pred globalnim ratom, koji se već vodio u zapadnoj i istočnoj Evropi i jednom dijelu jugoistočne Evrope. Grčka i Albanija su već iskusile rat, Jugoslavija se nalazila na pragu rata i pred velikim izazovima. Već duže vremena trajali su razni pregovori o preuređenju Jugoslavije (završeni 1939. sporazumom Cvetković-Maček), a potom se Jugoslavija suočila sa njemačkm pritiskom. Pregovori koji su vođeni između Njemačke i Jugoslavije prolazili su kroz razne etape, imali su određenu dinamiku, a na stolu su bile različite ponude. Da li su ti pregovori vodili ka miru ili ratu? Je li uopće bilo moguće izbjeći rat? Pregovori su završeni u martu 1941. pristupom Jugoslavije Trojnom aktu. Šta je sve to značilo? Šta je u pregovorima nuđeno Jugoslaviji? Šta je sve sadržano u potpisanom sporazumu? Ko je u tome sudjelovao? Kakav su položaj imale ostale zemlje jugoistočne Evrope u ovom sporazumu Jugoslavije i Njemačke? Kako su se intelektualci i razne druge skupine odnosili prema tim događajima pred izbijanje Drugog svjetskog rata? Da li su u jugoistočnoj Evopi imali odjeka razne antiratne inicijatve (poput Odbora za mir i razoružanje, Svjetskog saveza žena protiv rata i fašizma i slično) Godine 1991. ponovo se jugoistočna Evropa nalazila pred izazovima. Posljedice 1989. su bile vidljive posebno u Jugoslaviji, gdje su se odvijali brojni pregovori, uz moderaciju Evrope. Postizani su neki javni i neki tajni dogovori, koji i danas izazivaju različite interpretacije (Sporazum u Karađorđevu, na primjer). Kako su se odvijali pregovori o budućnosti Jugoslavije? Kako su se prema tome odnosile ostale zemlje Jugoistočne Evrope? Koliko su gurali Jugoslaviju u raspad, a koliko im je bilo stalo do očuvanja i stabilizacije Jugoslavije? Šta je sve rađeno da se izbjegne rat i je li ga bilo moguće spriječiti? Ko se sve angažirao oko mirovnih rješenja sukoba i rata, na koji način i s kojim ciljevima? Koja je u svemu tome bila uloga intelektualaca, antiratnih pokreta i mirovnih inicijativa? I na kraju – kako je konačno počeo rat u Jugoslaviji? Ima li neke sličnosti između 1941., 1991. i 2021. godine?
Sve države Zapadnog Balkana su zatvorena društva i prvi korak jeste kako od njih napraviti otvorena društva. Dok god to ne rešimo imaćemo mržnju, genocid nad sopstvenim narodom. To sada rade vlasti u Bosni i Hercegovini. Kunu se u narod, a nisu uz narod. Problem je jer više nema ljudi, oni odlaze. Na ovim prostorima više neće biti ni Srba, ni Hrvata, Bošnjaka ili ostalih naroda, doći će neki novi ljudi i više neće imati ko ni da čuje ove poruke - kaže banjalučki profesor filozofije u penziji, Miodrag Živanović.
(Dunja Jelovac)