PET GODINA NA TRŽIŠTE BiH NIJE DOŠAO NIJEDAN INOVATIVNI LIJEK - MORA PROĆI 13 TRENDERA
Stanje sa nestašicom lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine mijenja se svakodnevno. Samo jedan od problema je taj što, od perioda kada se određeni lijek registruje u Evropskoj uniji, do registracije u BiH prođe 800 dana. U zadnjih pet godina na tržište Bosne i Hercegovine nije došao nijedan inovativni lijek. Jedan od razloga je 13 tendera koje lijek mora proći da bi došao na esencijalnu listu u Bosni i Hercegovini.
Svi kantoni u Federaciji BiH imaju svoju esencijalnu listu i ona se razlikuje od kantona do kantona. Također, svoju listu lijekova ima Republika Srpska, kao i Brčko distrikt. Kao posljedica svih ovih problema, velike strane farmaceutske kompanije pokazuju sve manje interesa za tržište Bosne i Hercegovine. Neizbježan scenario koji se trenutno dešava i koji će se u narednom periodu sigurno dešavati jeste nedostatak lijekova. Faruk Hadžić, predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima:
„Agencija za lijekove je evidentirala 171 nestašicu prijavljenu od strane samo 24 nosioca odobrenja, što je dovoljan pokazatelj da je broj nestašica sigurno na tržištu znatno veći, prije svega, imajući u vidu da je u Evropskoj uniji u 2023. godini prijavljeno preko 50 hiljada nestašica i da je trenutno aktivno preko 15 hiljada nestašica zaštićenih naziva lijekova u Evropskoj uniji.“
Sva dešavanja koja je prouzrokovala pandemija, a to su nestašice sirovina, pakovnog materijala, ratovi koji su možda daleko od nas, utječu na distribuciju lijekova i sirovina. Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH:
„U komunikaciji sa zemljama u okruženju i agencijama za lijekove koje rade isti posao kao i mi, svi smo na oprezu. Pratimo i nastojimo da, kontrolom kvaliteta, ubrzanom registracijom, što veći broja molekula stigne na tržište Bosne i Hercegovine. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da se sporadično neće dešavati ovakve situacije i moramo biti pripremljeni da blagovremeno reagujemo na nestašicu.“
Nedostatak lijekova predstavlja neusklađenost ponude i potražnje koja rezultira promjenama, kašnjenjima, prekidom snabdijevanja pacijenata ili smanjenom adherencijom. Sve navedeno, postalo je složen globalni problem. Faruk Hadžić:
„Razlozi nestašice lijekova uglavnom leže u globalno narušenom lancu snabdijevanja i velikoj zavisnosti od globalnih mjesta proizvodnje aktivnih supstanci i cijene većine lijekova koje nisu pratile povećanje troškova uzrokovanih inflacijom. Bosna i Hercegovina kao malo administrativno, vrlo kompleksno i cjenovno vrlo neprivlačno tržište usložnjava našu poziciju u tom lancu snabdijevanja i sigurno je za očekivati nestašicu pojedinih lijekova u narednom periodu.“
Pravilnik, čija je svrha ograničiti samovolju proizvođača u oblikovanju cijena, neadekvatno je prilagođen uslovima prometa lijekova u BiH.
Za razliku od zemalja regiona, u našem Pravilniku maksimalna cijena lijeka sadrži maržu veleprometnika - što u praksi znači da su veleprometnici nezaštićeni i prepušteni samovolji proizvođača lijekova. Hadžić dalje navodi:
„Budući da je trenutno aktuelna i tema važećeg Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijene lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova, koji nije prilagođen specifičnostima BiH, izgledno je za očekivati da, ukoliko ne dođe do promjene tog Pravilnika, da će se broj nestašica u narednom periodu sigurno povećati.“
Za utvrđivanje maksimalne cijene lijekova u BiH, trenutno se koristi prosjek obračuna klastera zemalja Srbije, Hrvatske i Slovenije. Međutim, Hrvatski zavod zdravstvenog osiguranja je nedavno, unutar svog pravilnika, ograničio pristup informacijama o cijenama. Imajući u vidu tu promjenu, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine predlaže korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske da bi očuvali dosljednost obračunu zasnovanom na informacijama iz zemalja u regionu.