Pekić: Direkcije trebaju osigurati robne zalihe i njima efikasno upravljati

O stvaranju, obnavljanju, upotrebi i korištenju robnih zaliha, te osiguravanju skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih rezervi za Federalni radio govorila je Jelena Pekić, direktorica Direkcije za robne rezerve Kantona Sarajevo

Razgovarala Aida Hasanbegović

 Strah da će osnovne životne namirnice nestati, da će police u prodavnicama ostati prazne, izazvala je najprije pandemija korona virusa, a potom i rat u Ukrajini. Gospođo Pekić, robne rezerve su u funkciji smirivanja tržišta, ublažavanja cjenovnih

udara u snabdijevanju u slučaju tržišnih poremećaja. Promatrajući ukupni indeks stope promjena cijena, s kojim statističkim podacima raspolažete?

- Statistički pokazatelji i cijene koje vidimo na policama u tržnim centrima nimalo nisu  ohrabrujući. Krajem 2021. godine, u odnosu na 2020. godinu, uslijed djelovanja pandemije, cijene pojedinih artikala su značajno rasle preko 30% kao što je to bio slučaj s uljem. Nažalost, trend rasta cijena, dodatno pojačan ratom u Ukrajini je nastavljen i tokom ove godine. Prema zvaničnim statističkim podacima Federalnog zavoda za statistiku, posmatrajući ukupan indeks stope promjene cijena za cjelokupan asortiman prehrambenih proizvoda, vidimo da su cijene u aprilu 2022. godine u odnosu na april 2021. godine rasle za 14,10%, dok su u maju 2022. godine, u odnosu na maj 2021. godine, rasle za 15,10%. Međutim, za nas je mnogo značajnije pratiti kretanje cijena pojedinih osnovnih prehrambenih artikala, a koji su sastavni dio potrošačkih navika našeg stanovništva. Cijena ulju u maju ove godine bila je za 66% veća u odnosu na maj prošle godine, brašno 49%, šećer 48,7%, pileće meso 35,10%, tjestenina i riža oko 25%. Dakle, iz mjeseca u mjesec smo imali značajno povećanje cijena osnovnih prehrambenih artikala, a što redovno pratimo.

 Činjenica je da je kriza natjerala mnoge države da dodatno razmotre povećanje rezervi. Šta su zapravo robne rezerve i šta ih čini?

- Robne rezerve su sve one robe koje treba imati u slučaju nastanka određenih vanrednih okolnosti. Vrlo često imamo upite za donacijom određenih roba, na koje ne možemo odgovoriti, jer zakon jasno propisuje u kojim slučajevima se može koristiti roba iz robnih rezervi, a to su: obezbjeđenje minimalnih potreba stanovništva u uvjetima rata i neposredne ratne opasnosti, otklanjanje poremećaja u snabdijevanju prouzrokovanih prirodnim nepogodama i drugim vanrednim prilikama, ali i intervencije na tržištu u uvjetima poremećaja cijena i snabdjevenosti stanovništva i privrede. Naš zakon u Kantonu Sarajevo daje prilično širok opis roba koje mogu biti robna rezerva, od osnovnih prehrambenih proizvoda, do sredstava za higijenu, medicinske opreme, lijekova, sirovina za industriju, pa do veoma važnih energenata kao štu su nafta, lož-ulje itd.

 Da li građani Kantona Sarajevo treba da se boje da će u jednom trenutku ostati bez garancije, odnosno da li Direkcija za robne rezerve ima u kontinuitetu na zalihama određene količine prehrambenih artikala i energenata?

- Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo ima na raspolaganju kontuinirane određene količine prehrambenih artikala i energenata. Međutm, moram naglasiti da je dugi niz godina uloga i značaj svih direkcija u potpunosti bio zanemaren, a to se može vidjeti po budžetskim izdvajanjima za nabavku robnih rezervi u prethodnom periodu. Tek nastankom pandemije direkcije su došle u fokus, aktuelizirala se tema robnih rezervi. Kad je u pitanju Direkcija KS, budžet je značajno povećan u posljednje dvije godine, a samim tim stvorene su i pretpostavke za značajnije povećanje zaliha robnih rezervi. Taj trend mora biti nastavljen i u budućnosti. Smatram da građani Kantona Sarajevo ne trebaju biti zabrinuti kada je u pitanju dostupnost određenih roba na tržištu.

  Ko je nadležan za upravljanje robnim rezervama u Kantonu Sarajevo?

- Vlada Kantona Sarajevo je u potpunosti nadležna za upravljanje robnim rezervama. Direkcija je samostalna kantonalna upravna organizacija i za svoj rad direktno odgovara Vladi Kantona Sarajevo. Dakle, Vlada Kantona donosi plan nabavke, proizvodnje i otkupa tržišnih viškova za robne rezerve, određuje obim i strukturu robnih rezervi, osigurava sredstva, usvaja bilans i dinamiku nabavke, odlučuje o obnavljanju robnih rezervi, o vremenu i načinu osiguravanja i korištenja robnih rezervi.

 Dokle su granice samostalnosti u radu?

- Mi jesmo samostalni, ali za rad direktno odgovaramo Vladi. Ne možemo dodijeliti robne rezerve bez prethodnog odobrenja Vlade KS-a.

  Poslovanje Direkcije za robne rezerve pod institutom je tajnosti, zbog čega ne možemo dobiti odgovor o vrijednosti robe kojom raspolažete. Prema strateškim procjenama koje količine rezervi su neophodne, konkretno za Kanton Sarajevo i ko procjenjuje o kojoj količini rezervi se radi?

- Unutar Direkcije smo krajem 2019. godine uradili normative za osnovne prehrambene proizvode i proizvode za higijenu kojim je propisano koja je to količina proizvoda koju treba da držimo po glavi stanovnika u Kantonu Sarajevo. Na bazi tih normativa, mi onda vrlo jednostavno računamo koliko imamo robnih rezervi za 10 dana, koliko za mjesec i koliko za duži period.Kada su u pitanju energenti, vodimo se podacima o prosječnoj potrošnji određenih energenata u Kantonu Sarajevo. Zakon u Kantonu Sarajevo  vrlo decidno propisuje, u čl. 27. da se podaci o poslovanju Direkcije smatraju državnom tajnom. Zaista se trudimo približiti poslovanje Direkcije što više ljudima, te učiniti naš rad maksimalno transparentnim u datim zakonskim okvirima. Tako da svi podaci o količinama su zapravo pod oznakom tajnosti.

 Da li je, isključivo, Direkcija odgovorna za skladištenje robnih rezervi, ili taj posao mogu da obavljaju, primjerice i privatni proizvođači?

Prevashodno Direkcija je odgovorna za skladištenje robnih rezervi, međutim, ta odgovornost podrazumijeva da možemo robu skladištiti i kod poslovnih partnera dobavljača i privatnih skladištara, naročito kada se radi o robi za koju Direkcija nema uvjete za skladištnje zbog specifičnosti i određenih svojstava robe koju je potrebno skladištiti. Ovdje naročito dolazi do izražaja problem zanavljanja roba, gdje Direkcija kroz mehanizam skladištenja robe kod dobavljača i poslovnih partnera zapravo osigurava blagovremeno zanavljanje robe. Nije dovoljno samo imati robe na lageru, ne smijete dozvoliti da toj robi istekne rok trajanja.

 Svaka promjena cijena, nažalost, pomiče skalu siromaštva. Jučer je Vlada KS-a donijela odluku da se zbog rasta cijena izvrši distribucija paketa socijalno ugroženim kategorijama. O kojim korisnicima je riječ?

Na inicijativu Direkcije za robne rezerve Kantona Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo je usvojila odluku da se izvrši distribucija 4.500 paketa socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. U saradnji s resornim ministarstvima definirali smo da to budu korisnici prava na topli obrok u javnim kuhinjama, korisnici prava na stalnu novčanu pomoć, kao i korisnici prava na novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane druge osobe licima starijim od 65. Oko 1500 paketa bit će podijeljeno boračkoj populaciji koja se nalazi u stanju socijalne potrebe. Očekujemo da ćemo ovaj proces završiti u narednih mjesec dana.

 Ovo je druga intervencija Direkcije za robne rezerve ove godine kada je u pitanju pomoć najranjivijim kategorijama društva, a vrijednost programa iznosi više od 500.000 KM.

Početkom godine smo uslijed porasta cijena proizvoda za bebe, izvršili distribuciju preko 3.000 pakete dječijih pelena i vlažnih maramica prema porodicama s djecom. Čak smo imali upite iz drugih kantona da li možemo pomoći, što nažalost nismo zbog zakonskih limita u mogućnosti realizirati. Takođe, radili smo i otkup poljoprivrednih viškova, tj. krompira od domaćih poljoprivrednih proizvođača na području Kantona Sarajevo. Ovaj program smo zaista detaljno isplanirali, paketi su prilagođeni broju članova domaćinstva.

 Kontinuirani rast cijena je alarm, neophodna je zajednička reakcija institucija. Jeste li zadovoljni suradnjom sa drugim institucijama?

 - U Kantonu Sarajevo zaista imamo odličnu saradnju unutar Vlade kada su u pitanju upravljanja robnim rezervama. Međutim, ono što želim naglasiti jeste, da uloga kantonalnih direkcija treba da se ogleda u aktivnostima kao što smo ovu juče imali, distribucija paketa krajnjim korisnicima uslijed rasta cijena. Svaki drugi vid intervencije na cijene nije moguć niti realan na nivou jednog kantona, te aktivnosti moraju biti koordinisane na nivou Federacije BiH i državnom nivou. Smatram da direkcije trebaju osigurati zalihe roba i s njima efikasno upravljati, te u slučaju poremećaja u snabdijevanju, intervenirati robama koje imaju na zalihama. Drastičan porast cijena hrane i energije, negativno je uticao na kupovnu moć i životni standard građana, što je zahtijevalo od vlada svih nivoa određene intervencije. Rat u Ukrajini i neizvjesnost oko snabdijevanja energijom i repromaterijalom je dodatno usložnio ionako teško stanje nakon pandemije. Vlade su prinuđene djelovati, ali složeno okruženje za vođenje politika zahtijeva pažljiv izbor instrumenata kako bi se, ne samo izbjeglo povećanje siromaštva u kratkom roku već i sačuvala privredna aktivnost. Žao mi je što smo kao država propustili šansu da smanjimo akcize na gorivo, da razgovaramo o smanjenju stope PDV-a na pojedine robe. Na nivou Federacije propustili smo priliku da vanredno usklađivanje visine penzija uskladimo s indeksom cijena hrane, a ne sa općim indeksom cijena, s obzirom na činjenicu da je udio troškova hrane najveći kod domaćinstava najnižih primanja.

 Detektirali ste određene probleme u vanrednim okolnostima, kao što su pandemija i ratna dešavanja na prostoru Evrope, da li to može utjecati na izmjene postojećeg Zakona o robnim rezervama?

- Direkcija za robne rezerve KS-a pripremila je novi zakon, postojeći datira iz 1999. godine, prilično je zastario. Očekujem da ćemo u narednih 15 dana uputiti Nacrt zakona prema Vladi KS-a i otvoriti širu raspravu da bi povećali transparentnost i osigurali efikasnost rada Direkcije.