Parada u Moskvi: Putin pozdravio vojne 'heroje' i upozorio Zapad
Godišnja vojna parada na Crvenom trgu ovog je puta izgledala drugačije. I ne samo zbog proljetne snježne oluje. Trgom je marširalo 9000 ljudi. Zvuči puno. Ali prethodnih godina - prije ruske invazije na Ukrajinu - brojke su često bile veće.
Danas je također bilo manje izložene vojne opreme. Jedini tenk bio je jedan T-34. Bilo je dosta referenci na ruski rat u Ukrajini. Među sudionicima parade bili su i vojnici koji su se tamo borili. “Obilježavamo Dan pobjede u vrijeme kada provodimo Specijalnu vojnu operaciju”, rekao je predsjednik Vladimir Putin u svom obraćanju na Crvenom trgu. “Oni koji sudjeluju na prvoj liniji su naši heroji.”
Posljednjih dana Rusija je optužila zapadne zemlje, uključujući UK i Francusku, da prijete Rusiji. Predsjednik Emmanuel Macron nije isključio mogućnost slanja kopnenih trupa u Ukrajinu. Danas je Vladimir Putin ponovo uputio upozorenje Zapadu. Ponovo popraćeno zveckanjem nuklearnog oružja.
"Rusija će učiniti sve da izbjegne globalnu konfrontaciju", rekao je čelnik Kremlja. “Ali u isto vrijeme nećemo dopustiti da nam iko prijeti. Naše strateške snage uvijek su u borbenoj pripravnosti.”
Pod Vladimirom Putinom, Dan pobjede postao je najvažniji sekularni praznik Rusije. Dan sjećanja, ne samo na sovjetski poraz nacističke Njemačke, već nosi i ogromnu ljudsku cijenu te pobjede - više od 27 miliona sovjetskih građana ubijenih u onome što je tamo poznato kao Veliki domovinski rat.
Ali na mnogo načina Dan pobjede nije samo prošlost. Radi se o Rusiji sada.
Ako ova država danas ima ikakvu nacionalnu ideju, onda je to ideja pobjede. Rusima se stalno govori da je njihova zemlja kroz historiju bila izložena napadima neprijatelja iz inozemstva – poput Napoleona i Hitlera – i da je izašla kao pobjednica.
U Rusiji se vlasti danas ne sjećaju samo prošlosti. Oni to koriste oružjem, kako bi pokušali opravdati sadašnjost. Oni žele da ruska javnost na rat u Ukrajini gleda kao na nastavak Drugog svjetskog rata, kako bi Rusi vjerovali da se vanjske sile ponovno bore da unište Rusiju. Današnji neprijatelji - Ukrajina i Zapad.
U stvarnosti je Rusija bila ta koja je 2014. anektirala poluotok Krim od Ukrajine i vojno intervenirala u Donbasu. A 2022. predsjednik Putin je bio taj koji je naredio invaziju Ukrajine punog opsega. Kao posljedica rata u Ukrajini, u Rusiji se događa nešto sasvim neobično – i uznemirujuće. Nakon užasa Drugog svjetskog rata Rusi su desetljećima govorili: "Možemo podnijeti svakakve oskudice. Samo da više rata nema."
Taj izraz: "Nema više rata." Čuli biste ga u gradovima i selima širom te divovske zemlje. Gdje god da idete.
BBC-jev dopisnik iz Moskve piše kako se sjeća bivšeg sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova koji mu je sa suzama u očima rekao da je „nema više rata" upravo ono što su mu Rusi rekli kada je putovao zemljom kao sovjetski vođa.
Poruka je promijenjena.
U malom gradu izvan Moskve u četvrtak BBC je svjedočio otkrivanju ratnog spomenika. Posvećen je ruskim vojnicima koji su poginuli u sovjetskom ratu u Afganistanu, ratu u Čečeniji i ruskom ratu u Ukrajini.
Lokalni dužnosnik održao je govor. I šta je rekao odraslima i djeci koji su se tamo okupili? “Uvijek je bilo ratova. Ratova će uvijek i biti. To je ljudska priroda.”
Ono što se događa u Rusiji je normalizacija rata u zemlji koja je toliko propatila od ratova u svojoj prošlosti.
federalna.ba/BBC