Pandemija pretilosti u BiH: 'Mašala' dijete nije zdravo dijete!
U današnjem izdanju Rezimea govorimo o zdravlju i ishrani djece. Izuzetno važna tema, nažalost, često zanemarena.
Pretilost i poremećaji u ishrani, uključujući anoreksiju i bulimiju postaju jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema djece, adolescenata i mladih današnjice.
Broj djece sa prekomjernom tjelesnom težinom u stalnome je porastu. Studije pokazuju da je svako treće dijete u Europi pretilo. Također, svaki treći adolescent ili mlada osoba ima neki vid problema sa prehranom, a 50 posto odraslog stanovništva ima određeni stupanj prekomjerne tjelesne težine.
Brz način života, nekvalitetna, neredovita ishrana i nedovoljne fizičke aktivnosti uzimaju svoj danak u smislu sve većeg broja pretile djece. Sve to izaziva ozbiljne zdravstvene posljedice i niz drugih vrlo ozbiljnih kroničnih bolesti.
Kako živjeti zdravo, spriječiti ili uvjetno rečeno “izliječiti” pretilost kod djece i druge vrste poremećaja u prehrani - na ova pitanja odgovaraju - Irzada Taljić, profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i Amela Ivković O'Reilly, nutricionistkinja.
Govoreći o pretilosti kod djece, Taljić ističe da 'mi nemamo instituciju, bilo na kantonalnom, entitetskom ili državnom nivou, koja je uradila neko zvanično istraživanje u posljednje vrijeme'.
„Imamo istraživanja pojedinih institucija, fakulteta, ili unutar magistarskih ili doktorskih istraživanja, podatke koji obuhvataju jedan dio populacije ili dio entiteta. Podatke koje ja imam i koji su malo stariji, a vezani su za moje istraživanje – već u u trećoj godini imamo jako veliku gojaznost kod djece. Više je zastupljena kod djevojčica nego kod dječaka“, objašnjava Taljić.
„Pretilost u BiH je već pandemija, gorući je problem koji se konstantno prelazi iz godine u godinu. Neka davna istraživanja koja su rađena pri UNHCR-u 2018. svako četvrto dijete je bilo pretilo. Vjerujem da je to veća sada svako drugo ili treće“, tvrdi Ivković O'Reilly.
Trendovski pratimo zemlje u regionu, a znamo da u Hrvatskoj imaju adekvatnije podatke jer su u EU, kazala je.
Pretilost je vrlo širok pojam, ona otvara vrata ozbiljnim dugoročnim posljedicama po zdravlje, podsjeća Ivković O'Reilly.
„Govorimo o kardiovaskularnim problemima, dijabetesu tipa 2, neurološkim problemima, problemima s kostima itd. To su ozbiljni zdravstveni problemi koji se mogu prevenirati. Poremećaj u ishrani, od kojih je pretilost jedan od vodećih u svijetu, dokazao je da je ovo posljedica za generacije koje dolazi. Ono što možemo uraditi je raditi na edukaciji, na sprečavanju pretilosti, napraviti jednu čitavu platformu kako da se to na pravi način adresira“, kaže ona.
Na Balkanu je krupno dijete - zdravo dijete, što je sasvim suprotno, naglašava Ivković O'Reilly.
„Moramo edukovati porodicu, kultura življenja i način ishrane dolaze prvo iz porodice. Onda imamo obrazovne institucije i medije i marketing. Debelo dijete i 'mašala' dijete nije zdravo dijete, moramo taj način razmišljanja mijenjati i uraditi nešto konkretno po tom pitanju“, poručila je.
Taljić navodi da smo mi naučeni da na tanjiru ne ostavljamo ništa. Nije se vodilo računa o količini.
„Moramo uzeti u obzir površinu tijela i prema tome tu količinu zasnivati. Ja bih uvela obaveznu edukaciju ljudi koji planiraju porodicu. Mladi roditelji nisu edukovani, i onda oni iz svog neznanja, a u odnosu na svoje iskustvo, uvode to nešto svojoj djeci bez ikakvih smjernica. Roditelji su ti koji nama prenose prehrambeno ponašanje jer oni nam serviraju hranu. Ono što utječe također je naš mentalitet i geografsko područje. Mi smo među onim zemljama koji će vas ugostiti. Mi ćemo uvijek napraviti više hrane nego što treba“, navela je Taljić.
federalna.ba