Padaju stoljetni hrastovi za ukrasni toranj Notre Damea

U nekadašnjoj kraljevskoj šumi u Francuskoj, četiri 200-godišnja hrasta su oborena da bi bila materijal za rekonstrukciju izgorjelog ukrasnog tornja pariske katedrale Notre Dame. Toranj na krovu katedrale čiji je vrh bio 93 metra iznad tla, bio je napravljen od drveta i prekriven olovom, a aprila 2019. godine je postao simbol požara kada ga je svijet gledao kako gori, dramatično se potom urušavajući i propadajući kroz krov katedrale.

Jula prošle godine, usred negodovanja javnosti, francuski predsjednik Emmanuel Macron okončao je spekulacije da bi toranj dodat katedrali tek u 19. vijeku, mogao biti obnovljen u modernom stilu. Najavio je da će biti obnovljen tačno onako kako je prvobitno izgrađen i izgledaće isto kao i prije požara. To je otvorilo "lov na drveće" širom zemlje, završen mukotrpnim odabirom u januaru i februaru ove godine.

Oko 1.000 hrastova u više od 200 francuskih šuma, kako privatnih tako i javnih, izabrano je da bude posječeno za materijal za obnovu građevine kojoj i narednih stoljeća treba da se dive posjetioci Pariza.

"S obzirom na mjesto katedrale u srcima Francuza, u istoriji Francuske i svijeta... srectni smo (što) je čitava industrija - od šumara do drvosječa, mobilisana da odgovori na ovaj izazov", rekao je Michel Druilhe, predsjednik Francuske šumarske organizacije Bois Foret.

Rekonstrukcija katedrale građene od 12. vijeka od kamena i drveta, zastrašujuća je perspektiva. Unutra je bila takva rešetka od greda i nosača da su je od milja zvali "šumom". Pozivi da se crkva ojača vatrootpornim betonom odbačeni su, čak iako je baš taj materijal pomogao da šteta bude manja od požara u gotičkoj katedrali u Nantesu prošle godine.

Razumljivo je da su dimenzije ekstravagantno masivne drvene građe za Notre Dame klinički precizne: mnoga debla moraju imati prečnik veći od metra i dužinu od bar 18 metara. Osam stabala namijenjenih najmonumentalnijem dijelu tornja nađeno je u šumi Berce koja je nekada pripadala francuskim kraljevima.

U utorak su drvosječe s motornim testerama u Bercu odrezale granje odabranih hrastova i potom ih oborile u trci sa satom: Svih 1.000 stabala mora biti "ubrano" širom zemlje do kraja marta, inače bi proljećni sokovi drveća i vlaga mogli ući u vlakna i pokvariti kvalitet buduće građe.

"Upravo smo izmjerili jedan, on odgovara potrebnim kriterijumima po dužini i prečniku. Preostalo je samo napraviti gredu za Notre Dame", rekao je Anthony Jeanneau, šumarski tehničar ONF, dok je drvo padalo.

Postoji još jedan zahtjev: strpljenje. Trupci se moraju ostaviti da se suše 18 mjeseci.

Sama ta činjenica pokazuje zašto je Macronovo obećanje da će obnoviti katedralu u roku od pet godina - do 2024. odbačeno kao nerealno.

federalna.ba/Beta