Pad njemačke vlade dolazi u nezgodnom trenutku za Brisel
Dan nakon američkih izbora, pažnja evropske, ali i svjetske političke elite usmjerena je na Njemačku. Vladajuća semafor koalicija doživjela je krah. Njemački teatar apsurda, ovako je tekst o padu njemačke vlade naslovila urednica Deutshe Wellea, Zorica Ilić, koja se iz Bonna javila za Dnevnik 2 Federalne televizije.
Govoreći o tome kako je zapravo došlo do propasti njemačke vlade, podsjetila je da je od samog početka javnost u Njemačkoj svjedočila stalnim krizama između tri stranke.
„Sada je kancelar Olaf Scholz direktno optužio šefa liberala Christiana Lindnera da je prečesto blokirao zakone, i donio je odluku o njegovom otpuštanju. Lindner je sve ovo odbacio, a njegov FDP se povukao iz vlade“, objašnjava Ilić.
Najveći kamen spoticanja su bile financije, dodala je.
„U osnovi su se liberali zalagali za poštovanje takozvane dužničke kočnice, dok su SPD i Zeleni bili za njeno popuštanje u vanrednim okolnostima. Scholz je danas obavio rekonstrukciju kabineta. Ono što slijedi je glasanje o povjerenju vlade u Bundestagu, zakazano za 15. januar, a onda, prema svim naznakama, prijevremeni izbori u martu“, kazala je ona.
Upitana šta se krije iza svega, ko je koga u ovoj koaliciji zaista izigrao, objašnjava da odgovor na to pitanje, vjerojatno, ne zna niko izvan same koalicije.
„Naime, jako je upadljivo u kojoj mjeri Scholz i Lindner prebacuju isključivu odgovornost jedan na drugoga. Scholz kaže da je Lindner odbacio reformske zakone i izigrao njegovo povjerenje. Lindner tvrdi da Scholz nije imao snage za modernizaciju zemlje. Ministar privrede i Zelenih Robert Habeck, također, manje-više jasno odgovornost prebacuje na Lindnera. U principu je sve počelo manjkom novca u budžetu, a vrhunac su svakako bili septembarski izbori u tri njemačke savezne zemlje na kojima su sve tri ove stranke ostvarile izuzetno loše rezultate, a istodobno je produbljena ekonomska kriza u zemlji. Ko je kriv je otvoreno pitanje, ono što je jasno je da nema pobjednika“, ističe Ilić.
Semafor koalicija je historija, naglasila je.
„Dakle, nakon što je Scholz smijenio Lindnera s mjesta ministra financija, FDP se povukao iz vlade, samo je ministar saobraćaja odlučio ostati dio vlade, ali on je prethodno napustio svoju stranku. Dakle, semafor koalicija je mrtva“, ocijenila je.
Dalje navodi da Olaf Scholz ostaje kancelar.
„On sada predvodi manjinsku vladu u kojoj su njegov SPD i Zeleni, ali je s obzirom na to da nema većinu u parlamentu, upućen na podršku opozicije. On je odmah nakon otpuštanja Lindnera najavio da će razgovarati sa vođom najveće opozicione stranke CDU-om, Friedrichom Merzom, jer mu je njegova podrška itekako potrebna, no, iz CDU-a stižu velike kritike na njegov račun. CDU traži da Scholz već naredne sedmice zatraži glasanje o povjerenju vladi u Bundestagu i da prijevremeni izbori budu održani što prije. Na sastanku Merza i Scholza nije postignut dogovor, dakle, tu ostaje otvoreno pitanje šta će se dešavati dalje. A koliko je teška ekonomska kriza, najbolje govore procjene Međunarodnog monetarnog fonda za narednu godinu u kojima se zemlji predviđa skoro nikakav privredni rast, ali i apel predstavnika privrede koji se, također, zalažu da izbori budu održani što prije jer smatraju da svaka nova sedmica samo otežava stanje“, navela je.
Njemačka i Francuska sebe vide kao lidere Evropske unije. Evropa je zabrinuta zbog pobjede Trumpa i pokušava se okrenuti sebi, a na pitanje kako će sada pad njemačke vlade utjecati na lidersku poziciju Berlina u EU, odgovara:
„Upadljivo je da je francuski predsjednik Emmanuel Macron, kratko nakon što je čestitao Donaldu Trumpu na reizboru na platformi X, napisao i da je nakon toga razgovarao sa kancelarom Scholzom. Macron je naveo da će se u tom novom kontekstu založiti za ujedinjenu, jaku i suverenu Evropu. No, promatrači ocjenjuju da odnosi Pariza i Berlina dugo nisu bili tako loši, a uz to su obje zemlje oslabljene zbog svojih unutarpolitičkih problema. Naravno da Briselu nije u interesu kriza u Njemačkoj. Njemačka je, znamo, najjača ekonomija u EU, a pad vlade u Berlinu dolazi, također, u vrlo nezgodnom trenutku i za EU. U prvom redu zbog reizbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, pitanje sigurnosti i pitanje odbrane Ukrajine su pri tome najviše u fokusu, ali naravno i pitanje uvođenja carina koje je Trump najavio. Dakle, od paralizirane i slabe Njemačke strahuje itekako i Brisel“, zaključila je Ilić za Federalnu televiziju.
federalna.ba