Otvoreni studio: Dekarbonizacija i obnovljivi izvori energije
Mirjana Topić Landeka
Pred Bosnom i Hercegovinom je dug put dekarbonizacije i proizvodnje energije obnovljivim izvorima. Prvenstveno jer nedostaje zakonska regulativa bez koje građani ne mogu pristupiti proizvodnji, iako postoje sredstva europskih fondova i drugih financijskih institucija koji su spremni kreditirati i financirati obnovljive izvore energije, sukus je emisije Otvoreni studio Radija Federacije BiH o tema Dekarbonizacija i obnovljivi izvori energije: ušteda i građanska energija. Dekarbonizacija znači i čisti okoliš i zdraviji život za mnoge velike bosanskohercegovačke gradove. O tim problemima govore Mirza Kušljugić, Nihad Harbaš, Samir Lemeš i Džemila Agić.
„Mi promoviramo koncept energetske tranzicije, koja nije bazirana samo na dekarbonizaciji nego i na digitalizaciji i što je najvažnije decentralizaciji i demokratizaciji. Građani, lokalne zajednice, mala i srednja poduzeća moraju postati akteri proizvodnje, a ne samo potrošnje energije“, kazao je, među ostalim, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju „Reset“ dr. Mirza Kušljugić. Ključno u omogućavanju građanima da sami mogu proizvoditi energiju za vlastita kućanstva su potpuno novi zakon o energiji u Federaciji BiH, koji je već u proceduri, i što je još važnije, zakon o obnovljivim izvorima energije, na koji se čeka.
„Najprihvatljivije je da građanima omogućimo da sami mogu da proizvode, da se omogući poduzećima da proizvode, pa će onda razmišljati o cijelom pristupu energetici. Procjena je da će za trideset godina većina energije biti proizvedena na lokalnom nivou“, navodi dr. Kušljugić.
Za energetskog stručnjaka Nihada Harbaša ključno je provoditi sve potpisane sporazume koji se tiču dekarbonizacije, a na tom putu Bosni i Hercegovini stoje fondovi Europske unije, ali i krediti različitih financijskih institucija. „Sreća je da smo naslijedili veliki broj obnovljivih izvora energije, a to su veliki sustavi hidroelektrana. Jedini izazov koji će biti su termoelektrane. Vidimo da sada zbog rata u Ukrajini i Europa se vraća i stavlja u funkciju konverzirane termoelektrane, tako da ćemo i mi produljiti vijek trajanja termo blokovima u Tuzli i Kaknju“, kaže Harbaš.
Za ekološke aktiviste, koji godinama zagovaraju energijske uštede i smanjenje emitiranja CO2, naša zemlja ne ide u najboljem smjeru. „Ne poštujemo potpisane sporazume i morat ćemo se suočiti s posljedicama tog nepoštivanja“, kaže ekološki aktivist iz Zenice Samir Lemeš. On navodi da u zaštiti građana i njihovoj većoj uključenost kao prepreka stoji rascjepkanost nadležnosti vlasti. Stoga je nužna i harmonizacija zakona, posebice na županijskim razinama, što su istaknuli i iz Regulatorne komisije za energiju Federacije BiH (FERK). „Rat u Ukrajini pokazao je da je pogrešno kao tranzicijsku energiju u procesu dekarbonizacije koristiti plin koji se najviše nabavlja iz Rusije“, navodi Lemeš. Kaže da je jasno da se nakon trenutne krize trebamo i moramo opredijeliti za obnovljive izvore kao što su solari.
Direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić kaže da 20 godina upozoravaju na štetnost korištenja fosilnih goriva, posebice u velikim gradovima gdje je zagađenost zraka u takvim razmjerima da kod građana izaziva najgore bolesti. „Kada bi Bosna i Hercegovina odlučila pridržavati se svih EU standarda i trendova, mogla bi spasiti svoje građane od različitih vrsta bolesti“, napominje Agić. „Dobre prakse postoje u Europi i svijetu i samo ih treba primijeniti i kod nas“, smatra Džemila Agić.