Urednica: Lejla Hodžić

Otvoreni studio, 16.02.2022.

U Otvorenom studiju Federalnog radija govorimo o inflaciji, mogućim mjerama za ublažavanje enormnog porasta cijena i refleksiji krizne situacije Ukrajina-Rusija za BIH

Jedina mjera za BiH, bez većih posljedica, zbog rasta cijena i inflacije, jeste subvencioniranje najsiromašnijih stanovnika – ocjenjuju gosti Otvorenog studija Radija Federacije BIH, koji je realizovan 16. februara 2022. godine.

Očigledno je da je naša privreda ugrožena jer je ona prilično slabašna privreda, i u nekim globalnim međunarodnim okvirima, podložna je svim mogućim poremećajima - kaže profesor ekonomije Muris Čičić, odgovarajući na pitanje koliko su bosanskohercegovačka ekonomija i privreda ugroženi zbog međunarodnog tržišta i rasta cijena energenata.

Tako se u ovom slučaju radi o ovom poremećaju, a to je svjetska inflacija, odnosno inflacija cijena koja se dešava i u Evropi i u SAD-u, i praktično u svim zemljama svijeta – naglašava profesor Čičić.

Govoreći o situaciji u zemlji, on kaže da možemo reći kako imamo inflatorne udare koji definitivno ugrožavaju standard stanovništva u svim državama, a isto tako i poteze vlada koje su one u stanju da urade. Rast cijena ne prija nikome i u svakoj varijanti on je štetan za opće zdravlje globalne ekonomije. S te strane, kako navodi Čičić, sigurno je potrebno da se učini sve što je moguće da bi se taj rast cijena nekako zaustavio.

Govoreći o inflaciji, profesor Muris Čičić ističe da što se nas tiče, euroinflacija, rast cijena u eurima se kreće oko 4, 5 i 6 posto. Ovo o čemu danas govorimo je pokušaj predviđanja šta će se dešavati u budućnosti, da li će se inflacija obuzdati, da li će se smanjiti ili će nastaviti da raste, što je u suštini najvažnije pitanje sa našeg aspekta. Kad je riječ o djelovanju vlasti u BiH i robnih rezervi,  ne slažem se da to može značajnije uticati. U slučaju superinflacije, onda bi trebali imati neke rezerve da preživimo barem neki period. Međutim, to sigurno neće riješiti problem i nije jedino rješenje. Vlade u ovoj situaciji, kad cijene rastu, stanovništvo pati, ali naravno treba biti realan, reagovati pravilno u odnosu na situaciju. I treba biti za onog ko najviše pati, najteže je opet najsiromašnijim stanovnicima, onom dijelu koje se u BiH kreće u procentu od 20 do 50 posto. Ti ljudi će imati najveće posljedice i, po mom mišljenju, ono što vlada, ili vlade pošto u BiH na raznim nivoima imamo puno vlada, jeste da treba da gleda kako može direktno pomoći najugroženijim slojevima stanovništva. Tu se nameće niz mjera, od kojih, one najefikasnije su razne vrste subvencija, razne mjere održavanja nivoa cijena za određene kategorije stanovništva i direktna pomoć - ističe Čičić.

U sindikatu PPDIVUT kontinuirano se prati dešavanje i poremećaji na svjetskoj sceni, što ne može ostaviti ni BiH bez posljedica, pogotovo ako imamo sad u vidu da je u svijetu povećan broj siromašnih, i to u milionima, a Agencija za hranu u svijetu ima svoj fond koji iznosi oko 10 milijardi dolara. Ali, nije problem u novcu, nego je problem u proizvodnji – nema uzgoja, proizvoda... naglašava profesor Mehmed Avdagić, predsjednik sindikata PPDIVUT. I ono kada kažem da se to odražava, sva kretanja globalna u svijetu i na tlu BiH- kaže Avdagić. Na primjer pšenica, što je za nas jako značajno. Mi znamo da je Ukrajina proizvođač i da sa 40 posto čini ukupnu svjetsku proizvodnju pšenice, i šta bi to značilo, da se desi rat... Ja vidim, kaže Avdagić, da su zemlje u okruženju radeći toliko dale značaja prehrambenim proizvodima, a mi se ovdje ponašamo tako komotno, kao da smo i parkove zasijali a ne samo njive. Avdagić, kako kaže, odgovorno tvrdi da se pravi velika greška jer smatramo da se jednostavno možemo osloniti na uvoz. Mi kao da smo zaboravili određena iskustva koja su iza nas, a to je kad se napravi jedna blokada. A blokada uvoza hrane je gora nego ne dati municiju, kaže predsjednik sindikata PPDIVUT. Jedino se možemo osloniti na svoju domaću proizvodnju, a naše su livade prazne, sve je prazno, loše se vodi agrarna politika. Podsticaji se loše dodjeljuju. Jednostavno to je ono što jeste problem. Ne vodi se računa gdje će ljudi plasirati proizvode, ne vodi se računa od pripreme za sjetvu pa do krajnje tačke, do otkupa tih proizvoda. To se mora sve promijeniti. Bez domaće proizvodnje, bez naše proizvodnje, mi ćemo biti gladni – naglašava Mehmed Avdagić.

Komentirajući prijedloge o na primjer diferenciranju stope poreza na dodanu vrijednost, Avdagić kaže da to može biti ali kratkoročna mjera, ali ne i dugoročna. Mi smo morali voditi računa o poljoprivredno-prehrambenom sektoru, o primarnoj industriji. Nažalost, mi smo to ispustili i sad nemamo taj kapacitet jer nije razvijen. Sada smo, kaže Avdagić, osuđeni na uvoz. Dugoročne mjere su proizvodnja naše hrane, mi imamo resurse... Ako nemamo dovoljne količine zemlje za proizvodnju pšenice, onda da idemo na proizvodnju krompira pa da se krompir ne baca svake godine. Mi to ne koristimo, ali smo se već počeli zaduživati da uvozimo hranu – ističe predsjednik sindikata PPDIVUTBiH.

Cijene energenata i dalje su nestabilne – ocjenjuje Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Prognoze nisu nimalo optimistične. Ono što će se sigurno dešavati je i dalji rast cijena gasa. Očekujem već u martu mjesecu novo povećanje cijene prirodnog gasa koje bi vrijedilo od 1. aprila ove godine.  Procjene su, prema sadašnjim cijenama nafte, i ako one ostanu na ovom nivou još i naredni mjesec dana, to je preko 90 dolara... Vjerujem da će cijena gasa ići još više i do nekih 15 posto, sa tendencijom daljeg rasta. Jedino u slučaju drastičnog smanjenja cijena nafte na svjetskom tržištu ili odustajanja Gazproma od cjenovne formule, koja je sve ove godine bila od kako se uvozi gas u Evropu, a to je bilo povezano sa naftom i naftnim derivatima. Međutim, proteklih devet mjeseci i cijena na berzi, s tim što bi ova cijena, povećana za još nekih 15 posto, doživjela još jednom svoj veliki porast i to je ono što govorim, već više od godinu. Prognozirao sam u fening šta će se dešavati. Bojim se da ne dođemo na kubik gasa sa PDV-om , na nivo oko 1,2 KM, što bi bila istorijska cijena. Ono što imamo trenutno na benzinskim pumpama su istorijske cijene koje nikada do sada nisu bile. Ali ono što trebamo znati za razliku, nafta nije kao što je nekad bila 147 dolara nego je danas oko 95 dolara. Ali bez obzira na to, super 98  košta 1,76 KM, na par pumpi imate dizel 2,66 KM. Znači, te cijene su istorijske, što se tiče nafte, a čini mi se da ulazimo i u istoriju što se tiče gasa. 

Otvoreni studio Federalni radio
sport Federalni radio
0 27.03.2024 23:22
Vijesti u 22 Federalni radio
0 27.03.2024 21:42
Vijesti u 17 Federalni radio
0 27.03.2024 17:56
sport Federalni radio
0 27.03.2024 17:55
sport Federalni radio
0 24.03.2024 23:10
Vijesti u 22 Federalni radio
0 24.03.2024 22:20