Otvoreni studio, 12.05.2023.

Bosna i Hercegovina zakasnila za gradnju novih gasnih interkonekcija, jer razvijene zemlje već niz godina koriste nove energetske modele.

 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pokrenulo je postupke za sklapanje medjunarodnih ugovora koji se odnose na izgradnju Istočne i Južne interkonekcije. Riječ je o Nacrtu osnova za vodjenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma izmedju BIH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija i Sporazuma izmedju BIH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda "Nova istočna interkonekcija.

U javnom prostoru već nekoliko mjeseci aktueliziraju se i politički propituju pomenute gradnje. Navodi se da su obje interkonekcije zapravo političke odluke od kojih bi najviše interesa imale susjedne države i političke opcije koje ih podržavaju u BIH.

Kakav je i koliki značaj eventualne gradnje dvije nove gasne interkonekcije za našu državu, da li su uopće neophodne i šta bi to značilo za potrošače u BIH, u Otvorenom studiju govore stručnjaci za gasni sektor Semin Petrović i Nihad Harbaš, i Dušan Kozić, direktor firme„Prvo gasno društvo“ D.O.O. Zvornik. 

Odgovarajući na pitanje kakav je značaj projekata južne i istočne interkonekcije Semin Petrović kaže kako se ponekad pita treba li nama i ta jedna interkonekcija.

Petrović: Interkonekcija trebalo je biti i više ali prije bar 20 godina

Mi imamo jednu interkonekciju koja nije u potpunosti eksploatisana, odnosno popunjena, njen kapacitet ima još dosta rezervi. To je s jedne strane, s druge strane se pitam zašto nisu četiri interkonekcije uvrštene na dnevni red Vijeća ministara jer su četiri razmatrane od strane struke i definisane od strane struke. Pored južne i istočne, još je definisana  sjeverna i zapadna i bila je jedinstvena prilika da se u medjunarodni sporazum sa Republikom Hrvatskom uvrste i ove dvije interkonekcije. Nažalost, sa ove dvije se zakasnilo poprilično. Sad kad je stiglo do Vijeća ministara, mislim, kaže, da trebaju biti prihvaćene obje interkonekcije, ali trebale su biti sve četiri. Kad kažem zakasnilo, mislim zakasnilo se s aspekta prirodnog gasa , kaže Petrović i pojašnjava, da su trebale biti urađene prije dvadeset godina. Ipak, navodi da se nije zakasnilo s aspekta distribucije nekih drugih gasova za koje se očekuje da će naslijediti  prirodni gas, prije svega vodik.

Harbaš : Ako neće biti korisnika gasa novih plinovoda to su finansijski neopravdani projekti

Govoreći o značaju eventualne gradnje novih gasovoda Nihad Harbaš kaže kako nedostaje analiza potrošača, odnosno odgovor na pitanje ko će taj gas koristiti.

U kantonu Sarajevo imamo situaciju da desetak hiljada korisnika se isključuje sa prirodnog gasa, ili su poslali zahtjev da se skida sa Toplana, zato što im to nije finansijski prihvatljivo. Imaju druge jeftinije energente. Ne možemo vječno subvencionirati prirodni gas, pojašnjava Harbaš. Znači, ističe stručnjak za energetiku, oštetimo dio budžeta i subvencioniramo onog kome plaćamo a to je Ruska Federacija, odnosno Gazprom. Znamo i kakva je svjetska i evropska politika u aktuelnim okolnostima. Prema njegovim riječima taj segment, analize, nedostaje.

S druge strane, kaže , prirodni gas u BiH se većinom koristi za grijanje, konkretno u kantonu Sarajevo, što nema upotrebu u industriji. I kada se govori  o bilo kojim pravcima , da parafraziram, navodi Harbaš, moramo praviti autoput tamo gdje će biti auta. Ako ćemo mi praviti, graditi cijevi gdje neće biti protoka nikakvog gasa, gdje nema korisnika znači to su finansijski neopravdani projekti već u početku osuđeni na propast.

Lično mislim da bi bilo najidealnije da se napravi sjeverna konekcija, koja prolazi kroz jedan i drugi entitet i duž autoputa ima svoje korisnike. Sa odvojkom za Tešanj, jer znamo da je tamo velika potrošnja i industrija i sa odvojkom za Gračanicu i taj dio, a nikako kroz druge dijelove gdje nema takve potrošnje. I ono što je još jedan segment. Podržavamo one projekte  koji će napraviti diverzifikaciju, što znači da imamo i druge izvore, kao što je ova, istina, južna interkonekcija, putem kojeg bi se mogao prije svega LNG dobavljati, ali isto tako gas iz kaspijske regije kroz jadransko-jonski gasovod , koji otprilike je predvidjen u kapacitetu od pet milijardi, a za BIH milijardu kubika  godišnje. Trenutno koristimo oko 250 miliona kubika gasa. Ako je predviđeno još dodatno 750 miliona, upitno je ko će koristiti taj gas ako sad se isključujemo se s njega. Naravno, znamo da smo potpisali medjunarodne sporazume da se okrećemo čistim, obnovljivim izvorima energije, da ne možemo očekivati da pravimo termoelektrane, toplane na gas, da proizvodimo električnu energiju... kako je to sad u EU, sada kada bi zakopali prvu lopatu do 2030. nebi imali ta postrojenja. Složio bih se , kaže Nihad Harbaš da mislim da smo nažalost zakasnili sa ovakvim projektima i da se trebamo okrenuti drugim stvarima.

Kozić:  Gasni prsten u BIH pun pogodak za privredu

Analize kolega su veoma kvalitetne i stručne kaže Dušan Kozić direktor Prvog gasnog društva d.o.o. Zvornik. Krasna ideja, da ne samo dvije već da je moguće i četiri konekcije, i ova iz Azerbejdžana i da je moguće iz Alžira preko Sredozemlja ili sa Sicilije, pet ako treba i da se sve te konekcije sutra spoje u jedan gasni prsten u Bosni i Hercegovini, pa bi se onda isporučioci utrkivali ko bi dao jeftiniji da bi pridobio što više kupaca i potrošača, da gas dodje do svakog grada u BIH, da se razmišlja o kogeneracijama, da se proizvodi i struja i para, da građani dobiju jeftinije grijanje, a prevashodno da svaka fabrika dobije pristup jeftinom gasu, kako bi bila konkurentna sa svojim proizvodima. „Prvo gasno društvo“ je trgovac gasom, i meni, navodi Kozić, recimo odgovara nepokrivenost gasovodima BIH, jer nudimo ga kupcima koji nemaju pristup gasnoj mreži, ali govoreći kao privrednik, cilj bi trebao biti ovo, i ako se podje od tog cilja da se napravi što više interkonekcija , da se to sve uveže i napravi gasni prsten u BIH, da gas dodje do cjelokupne privrede, onda bi bio pun pogodak, naglašava Kozić.

 

Ključno pitanje je na osnovu čega su definisane interkonekcije. Postojale su studije , ali davno, pa nije sigurno jesu li one zastarile, kaže stručnjak za energetiku i gasni sektor Semin Petrović i dodaje da na Zapadu ako imate studiju staru pet godina , onda je više nemate. Prema njegovim riječima, nije normalno u BIH da imate industrijskih potrošača prirodnog gasa a da nemaju gasnu mrežu u svom gradu. Primjera je mnogo, navodi Petrović. Prema riječima Nihada Harbaša stručna javnost se uglavnom slaže o prednostima i nedostacima ali da je tema gradnje novih interkonekcija potpuno ispolitizirana. 

Otvoreni studio Federalni radio
sport Federalni radio
0 27.11.2023 23:26
Vijesti u 22 Federalni radio
0 27.11.2023 22:28
sport Federalni radio
0 27.11.2023 18:22
Vijesti u 17 Federalni radio
0 27.11.2023 17:01
sport Federalni radio
0 26.11.2023 23:12
Vijesti u 22 Federalni radio
0 26.11.2023 22:24