Otvoreni studio, 06.02.2024.
Navršava se godina dana od katastrofalnog zemljotresa u Turskoj, gdje su u spašavanju učestvovale i jedinice GSS-a iz Bosne i Hercegovine. Ova, ali i sve druge prirodne katastrofe, ponovo nas upozore na značaj Gorske službe spašavanja i drugih spasilačkih službi. Članovi GSS-a rade na volonterskoj osnovi i u humanoj misiji, uz nedovoljno sredstava za opremu, ali i stalnu edukaciju. Koliko društvo prepoznaje njihov rad, kao i oni koji donose budžet te šta je neophodno za kvalitetniji rad spasilaca, govorimo u ovom izdanju emisije Otvoreni studio. O ovoj temi govore Kenan Hrustanović, načelnik GSS stanice Zenica, Haris Adilović, predsjednik GSS-a Zenica i Admir Bajraktarević, načelnik GSS stanice Zavidovići.
Društvo, ali i odgovorni organi vlasti ne prepoznaju značaj spasilačkih službi, kaže, među ostalim, Admir Bajraktarević, načelnik Gorske službe spašavanja stanica Zavidovići.
„Ako se vratimo 15-ak godina, sjećate se velikog snijega od Mostara pa preko cijele BiH, akcija GSS-a ovdje, ondje i onda to prođe, i GSS-a opet nigdje. Onda imamo poplave gdje sam ja evo tek osmi dan prvi put došao kući. Mi i dan-danas nemamo zakon o gorskoj službi spašavanja. Mene je pojelo što ne mogu otići u Tursku. BH Telecom je pokrenuo izmjene pravilnika da se mogu iskoristiti slobodni dani u slučaju da registrovani spasioci u GSS-u ih trebaju, nakon učestvovanja u akciji. Nije sve zakonski riješeno. Ja ne mogu s posla otići u akciju. Jer spasiocu kada ode na akciju, neće se njegovoj firmi nadomjestiti dnevnica. To je sve dobra volja“, kaže, među ostalim, Admir Bajraktarević, načelnik Gorske službe spašavanja Zavidovići.
Zakon o GSS-u bi riješio ključne probleme, pojašnjava Kenan Hrustanović, načelnik Gorske službe spašavanja stanica Zenica.
„Politika je takva u BiH da svako vuče na svoju stranu. Zakon se ne može donijeti na državnom, federalnom nivou, ali smatram da se treba na lokalnom nivou uraditi. Pojedini vijećnici su zagovarali donošenje tog zakona. Taj zakon bi ojačao samu sigurnost građana. Čim je jači GSS, mi smo spremniji za svaku vanrednu situaciju. Naša stanica je dvaput odgađala svoje osnivanje. Ali, na kraju, osnovani smo 1970. godine, a bila je dobitnica priznanja Zlatna značka u bivšoj Jugoslaviji. Stanica je poslije 1995. godine bukvalno bila na nuli. Nakon rata, svako je uzeo šta mu je trebalo. Trenutno, sada je stanica na dobrom putu, imamo puno aktivnih članova, nabavljamo opremu putem projekata ili iz vlastitih sredstava“, kaže Hrustanović.
Gorska služba spašavanja kao i ostala udruženja isključivo apliciranjem na projektna sredstva obezbjeđuju novac za opremu ili aktivnosti, kaže Haris Adilović, predsjednik Udruženja GSS-a u Zenici.
„Ovakvim načinom rada mi moramo biti spremni i obučeni u tim kriznim situacijama. Mi se borimo sa finansijama. Jer GSS posmatraju kao svaku drugu nevladinu organizaciju. Kada apliciramo na projekte, trebamo čekati rezultate. Ako dobijemo sredstva, onda svoje resurse i osoblje trošimo na realizaciju tih projekata. Mi iako nemamo adekvatnu opremu i materijalna sredstva, imamo 65 članova, a od toga je 45 aktivnih članova, kad nisu na poslu, onda su na raspolaganju. Imamo 10 registrovanih spasioca i imamo kandidate za instruktore GSS-a. Također, imamo pet ljekara koji su članovi Medicinske komore Federacije BiH. Imamo trojicu vođa potrage, 30 članova koji su prošli obuku za potrage, 25 članova koji su prošli obuku iz taktične edukacije i dva potražna psa i vođu potražnih pasa. Svaki spasilac je prošao određenu edukaciju i taj put je jako dug i finansijski skup“, kaže Adilović
Velida Kulenović