Migracije treba zaustaviti sa vanjskih granica Evropske unije

Zajednički odgovor uz saradnju svih potreban je kako bi se upravljalo nelegalnim migracijama, istaknuto je danas na otvaranju regionalne konferencije "Sarajevo Migration Dialogue".

Kroz ovu konferenciju na najvišem nivou želi se ojačati saradnja i partnerstvo u regiji kao i razmjena informacija i iskustava, koji su od presudne važnosti za efikasno upravljanje migracijama. 

Uz učešće ministara zemalja regiona, predstavnika Evropske unije i međunarodnih organizacija razgovarat će se o konkretnim prijedlozima za rješavanje pitanja u oblasti migracija.

Diskusije će se voditi kroz tri panela: upravljanje migracijama, kontrola i upravljanje granicom te budući trendovi i izazovi u migracijama.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić napomenuo je da je ovo prvo okupljanje regionalnih aktera vezanih za migracije u okviru projekta „Smanjenje neregularnih migracija u EU jačanjem kapaciteta struktura vezanih za migracije na zapadnom Balkanu“ koji sufinansiraju Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (BMI).

Ponovio je da je efikasno i humano upravljanje migracionim tokovima za većinu zemalja, uključujući i zemlje na zapadnobalkanskoj ruti, predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih i humanitarnih izazova današnjice.

"Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je posebno pogođena migrantskom krizom u prethodne tri i pol godine i kao zemlja koja graniči sa članicom Evropske unije kontinuirano je izložena povećanom broju nezakonitih prelazaka državne granice", podvukao je.

Od početka 2018. godine do novembra 2021. godine na teritoriji BiH otkriveno je više od 84.000 nezakonitih migranata od čega je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 94 posto, a zahtjev za azil u BiH je podnijelo 3,4  posto osoba od osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva.

"Migranti koji nezakonito ulaze, uglavnom Bosnu i Hercegovinu, kao i druge zemlje na zapadnobalkanskoj ruti, doživljavaju kao tranzitnu zemlju prema željenoj destinaciji u Evropskoj uniji", kazao je Cikotić.

Upozorio je da su osnovni izazovi s kojima se BiH suočava u procesu upravljanja migracijama odnose se na nepostojanje političkog konsenzusa i efikasne koordinacije u oblasti upravljanja migracijama te hronični nedostatak finansijskih sredstava u svim institucijama i agencijama u čijim nadležnostima je oblast migracija i azila.

Također, postoji i niz operativnih izazova kao što su: veliki nedostatak ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta, zaštita državne granice, utvrđivanje identiteta, zloupotreba sistema azila, realizacija efikasnog povratka, zaključivanje sporazuma o readmisiji i slično.

U proteklom periodu poduzete su sve raspoložive mjere i aktivnosti kako bi BiH što efikasnije i humanije odgovorila na  postojeću migracionu situaciju, u prvom redu poboljšana je kontrola kretanja migranata na prostoru BiH, poboljšan je nadzor istočne granice, i poduzet veliki broj akcija na presijecanju lanaca krijumčarenja.

"Činjenica je da problem velikog broja migranata koji nezakonito ulaze ne može riješiti jedna zemlja sama, niti jedan region sam, te su veoma izražene potrebe za snažnom regionalnom i evropskom saradnjom, kao i potrebe za regionalnim pristupom u cilju zajedničkog djelovanja na planu migracionih kretanja", istaknuo je Cikotić.

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, istakao je da je vrlo važno pokušati postići dogovor oko zajedničkog odgovora zemalja Zapadnog Balkana o pitanju upravljanja migracijama.

"Kao što vam je poznato, od marta 2016.godine zapadnobalkanska ruta za organizirani i kontrolisani prelazak migranata je zatvoren, čime je otvoren prostor za nezakonite migracije u našim zemljama kao i za djelovanje kriminalnih mreža sa posebnim akcentom na krijumčarenje pa i trgovinu ljudima. Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim porastom nezakonitih migracija krajem 2017., a pojačani trend nezakonitih ulazaka još uvijek traje tako da je od 2018. godine do sada registrovano preko 84.000 stranaca koji su nezakonito ili zakonito ušli na teritorij BiH. Imamo sličnu situaciju i u drugim zemljama na zapadnobalkanskoj ruti. Svi se pokušavamo onako kako možemo i znamo boriti sa nezakonitim migracijama", kazao je Tegeltija u uvodnom obraćanju na regionalnoj Konferenciji "Sarajevo Migration Dialogue" koju organizuje Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Istakao je da su migracije globalni problem te da se nijedna zemlja samostalno ne može uspješno boriti sa velikim migracijskim tokovima.

"Zato je značajno da se pokušamo dogovoriti oko zajedničkog odgovora zemalja Zapadnog Balkana o upravljanju migracijama, da pokušamo dogovoriti kako pojačati kontrolu i koordinaciju upravljanja granicom i diskutovati o budućim izazovima u migracijama", rekao je Tegeltija te dodao da Bosna i Hercegovina nosi prevelik teret migracija.

"BiH s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika nosi prevelik teret migracijske krize koju su kreirali i kojom upravljaju neki izvan Bosne i Hercegovine. BiH se susreće sa dva ogromna izazova. Jedan je humanitarni, a jedan je bezbjedonosni izazov. BiH će nastaviti da jača svoje kapacitete kada je u pitanju borba protiv migracija, kroz sve naše agencije u BiH, bez obzira da li se nalaze na nivou Bosne i Hercegovine, kantona, entiteta, pa čak i lokalne zajednice. BiH je spremna pružiti svaku humanitarnu pomoć svim izbjeglicama kojima je ona potrebna. Bosna i Hercegovina je spremna na saradnju sa svim zemljama u regionu i šire kako bi migrantska kriza bila bolje kontrolisana ali BiH nije spremna da bude spavaona migranata za zemlje zapadne Evrope", poručio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Iregularni migrantski protok u Bosni i Hercegovini i državama regiona je usporio zbog pandemije koronavirusa, ali je zbog situacije u Afganistanu opasnost od iregularne migracije visoka, izjavio je u četvrtak evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi.

Obraćajući se učesnicima regionalne konferenciji “Sarajevo Migration Dialogue”, Varhelyi je podsjetio da se prije godinu dana Bosna i Hercegovina suočavala s ozbiljnom krizom u Lipi i u Unsko-sanskom kantonu, ali da se uz "političko angažovanje Evropske unije i konkretnu podršku" situacija postepeno popravila.

"BiH bi kao zemlja s perspektivom pristupanja EU, na svim nivoima vlasti, trebala raditi na dugoročnim i održivim rješenjima. Migracija je zajednički izazov. Posvećeni smo da zajednički radimo sa svim našim partnerima u regionu na rješavanju migrantske situacije. Istovremeno, nastavićemo ih podržavati na njihovom putu ka članstvu u EU", rekao je Varhelyi.

Dodao je da sve države moraju biti oprezne i zajedno raditi na tome da se izbjegne eventualna migrantska kriza u budućnosti.

"Iregularni migrantski protok je usporio u regionu zbog pandemije COVDI-19. Međutim, zbog aktuelne situacije u Afganistanu i pritiska na Tursku, opasnost od povećanja iregularne migracije u regionu je visoka. Mogućnost od nove krize ne može biti isključena", upozorio je evropski komesar.

Najavio je da će Evropska komisija i evropske agencije nastaviti investirati u izgradnju kapaciteta za azil i prihvatnih sistema na Zapadnom Balkanu.

"Od ključne je važnosti da vratimo one koji, nakon obavljenih procedura, nemaju pravo ostati. Nastavićemo podržavati Zapadni Balkan u procesu proširenja programa dobrovoljnog povratka. Računam na zemlje članice EU, da pošteno odigraju svoju ulogu. Svakome mora biti jasno da vrata EU nisu otvorena za neregularan ulazak. Spremni smo da sarađujemo s trećim zemljama da olakšaju povratak", istakao je Varhelyi.

Dodao je da EU trenutno radi na programiranju buduće aktivnosti vezane za migraciju na Zapadnom Balkanu, na osnovu zajednički identifikovanih potreba.

"Mogu vas uvjeriti da će EU uraditi svoj dio posla, kako politički tako i finansijski, ali od vas očekujemo jednaku posvećenost kako bismo riješili zajedničke izazove i postigli ciljeve koji su u našem zajedničkom interesu", rekao je Varhelyi.

Aleš Hojs, ministar unutrašnjih poslova Slovenije, izjavio je da postoje određene oblasti kao što su sigurnost i migracije gdje bi regija Zapadnog Balkana trebala biti posmatrana kao dio zajedničkog upravljanja migracijama.

"Svijet se u posljednjih 18 mjeseci suočavao sa pandemijom, hibridnim prijetnjama, zloupotrebom migracija u političke svrhe, a najnoviji primjer je Bjelorusija, a i promjena režima u Afganistanu će izazvati porast migrantskih valova prema Evropskoj uniji. Prema tome, svjedočili smo kompleksnim sigurnosnim i zdravstvenim izazovima. Svjedočili smo i u prošlosti, posebno tokom krize u 2015. godini da nekoliko faktora može utjecati na kretanja migranata u EU", rekao je Hojs u uvodnom obraćanju na regionalnoj Konferenciji "Sarajevo Migration Dialogue", koju u Sarajevu organizuje Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Dodao je da najnovija dešavanja pokazuju da je Evropa i dalje destinacija za značajan broj migranata, uključujući i one koji dolaze ilegalno.

"Geografski, Zapadni Balkan je sastavni dio našeg kontinenta, iako još nije integrisan u našu političku i ekonomsku uniju. Postoje određene oblasti kao što su sigurnost i migracije gdje bi regija trebala biti posmatrana kao dio našeg zajedničkog upravljanja migracijama, a to je poseban izazov koji zahtjeva zajedničke aktivnosti na osnovama uzajamnog povjerenja. Zapadni Balkan je prioritetni partner za EU. Ipak, želim naglasiti da je saradnja u ovoj oblasti dvosmjerna ulica i svaki partner mora dati svoj doprinos", kazao je Hojs.

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini je znatno bolja nakon ozbiljne humanitarne krize prošle godine, ali je neophodno pripremiti se za budućnost, izjavila je Ylva Johansson, komesarka Evropske unije (EU) za unutrašnje poslove na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji “Sarajevo Migration Dialogue”.

Ona se video porukom obratila učesnicima konferencije i tom prilikom konstatovala da je migrantska situacija u BiH drugačija i znatno bolja.

“Učinili ste veliki korak naprijed da popravite upravljane migracijama u BiH. Prošlog ste Božića iskusili ozbiljnu humanitarnu krizu u Lipi u Unsko-sanskom kantonu, kao i krizu vlasti. Tada je EU ponudila potporu, tehničku i finansijsku. Korak po korak situacija popravljala”, rekla je Johansson.

Podsjetila je da se u petak, 19. novembra, otvara višenamjenski prihvatni Centar Lipa kod Bihaća, za čije uspostavljanje je EU izdvojila 1,7 miliona eura kako bi osigurala adekvatne smještajne kapacitete i uslove za život za oko 1.500 migranata, uključujući porodice s djecom, djecu bez pratnje i samce.

“EU sa svima sarađuje na upravljanu migracijama. Upravljanje migracijama je jedino tako moguće. EU vas podržava na putu ka članstvu u Uniji. Moramo biti spremni na budućnost”, rekla je Johasson, osvrnuvši se na aktuelnu situaciju s migrantima koju je, kako je kazala, isntrumentazirala Bjelorusija, a koju niko nije očekivao prije pola godine.

Takođe se osvrnula na sigurnosnu situaciju u Afganistanu nakon preuzimanja vlasti od talibana.

Ocijanila je da toj zemlji prijeti velika opasnost od gladi i humanitarne krize, zbog čega moraju biti svi spremni.

“Prvo moramo pomoći Afganistancima u njihovoj zemlji i susjednim državama, a onda i ako dođe do velikih kretanja. Naša je moralna dužnost da podržimo ljude koji trebaju, ali moramo spriječiti neregularna kretanja ljudi i krijumčare koji uopšte ne mare za živote ljudi”, poručila je Johansson.

Dodala je da da će EU nastaviti jačati programe na izgradnji kapaciteta, podržavajući upravljanje granicama uz pomoć Frontexa i sistema zaštite u zemljama bliskim Afganistanu, poput Irana, Pakistana i drugih centralno-azijskih zemalja ali i u Turskoj.

Kako je najavljeno danas, sutra, 20. novembra, trebao bi biti otvoren novi prihvatni centar Lipa za migrante gdje će biti moguće smjestiti 1.500 osoba, a kojim će upravljati institucije Bosne i Hercegovine.

Organizator konferencije je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine uz podršku Hilfswerk Internationala. Konferencija se provodi u okviru projekta "Smanjenje neregularnih migracija u EU putem jačanja kapaciteta struktura povezanih sa migracijama na zapadnom Balkanu".

Ovaj projekat sufinansiraju Fond za azil, migracije i integracije (AMIF) i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Austrije.

federalna.ba/agencije