Osnaživanje žena u BiH: Put ka rodnoj ravnopravnosti i otpornosti
Nyaradzayi Gumbonzvanda, zamjenica izvršne direktorice za normativnu podršku, koordinaciju UN sistema i programske rezultate, UN Women upravo je završila službenu posjetu Bosni i Hercegovini, koja je uključivala sastanke s vladinim zvaničnicima, organizacijama civilnog društva koje rade na implementaciji agende “Žene, mir i sigurnost”, ženama koje žive u ruralnim područjima, braniteljicama ljudskih prava i agencijama UN-a.
Svoje utiske o posjeti podijelila je u kolumni:
Ove sedmice sam prvi put posjetila Zapadni Balkan, počevši s Bosnom i Hercegovinom – zemljom poznatom po svojoj otpornosti i snazi. Dolazeći iz zajednice koja je također pretrpjela sukobe, razumijem duboki utjecaj koji oni imaju na pojedince/ke i društvo. Ipak, ono što me je najviše impresioniralo tokom ove posjete bile su nevjerovatna snaga i vodstvo žena i djevojaka koje sam srela – aktivistkinja, žena koje su preživjele rat, braniteljica ljudskih prava, pružateljica usluga podrške onima koji se suočavaju s nasiljem, žena na selu i predstavnika/ca vlade koji marljivo rade na podršci izgradnji mira i postizanju rodne ravnopravnosti u društvu.
Samo nekoliko dana prije moje posjete, koja je započela na Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa, Bosnu i Hercegovinu su pogodile razorne poplave u njenim centralnim i južnim regijama. Izražavam najdublju solidarnost s narodom Bosne i Hercegovine koji je pogođen ovom krizom. To je bio oštar podsjetnik zašto moramo uključiti rodno osjetljive pristupe u humanitarne odgovore. Žene su često nesrazmjerno pogođene krizama i više puta isključene iz napora za oporavak; njihove perspektive i doprinosi su ključni za efikasan oporavak i održivi razvoj. Pojačavanjem glasova žena možemo poboljšati efikasnost humanitarnih napora i osigurati da oni imaju trajan utjecaj.
Sljedeće godine obilježava se 30 godina od genocida u Srebrenici, Dejtonskog mirovnog sporazuma i 25. godišnjica Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o ženama, miru i sigurnosti. Kako se također približavamo 30. godišnjici Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, razmišljamo o postignutom napretku i izazovima koji i dalje postoje u stvaranju svijeta u kojem žene, djevojke i djevojčice mogu živjeti slobodno i ravnopravno.
Prije skoro 30 godina, svijet se obavezao na rodnu ravnopravnost i prava i osnaživanje žena kroz Pekinšku platformu za akciju. Uprkos tome što je bila usred rata, delegacija Bosne i Hercegovine bila je prisutna na 4. Svjetskoj konferenciji o ženama u Pekingu 1995. godine, osiguravajući da se glasovi žena koje žive u okolnostima sukoba čuju na globalnoj sceni.
Tokom moje posjete, imala sam čast susresti se s Majkama Srebrenice i posjetiti Memorijalni centar Srebrenica. Njihove priče o gubitku i otpornosti su snažan podsjetnik na trajni utjecaj rata. Uprkos godinama napora za implementaciju agende “Žene,
mir i sigurnost” u Bosni i Hercegovini – i ključne uloge koju žene igraju u pomirenju i izgradnji mira – one se i dalje suočavaju sa značajnim preprekama za ravnopravno učešće i donošenje odluka. Potreba za kontinuiranom podrškom ženama koje su pogođene sukobima ostaje hitna. Organizacije civilnog društva koje rade na ovim pitanjima izvještavaju o vidljivom napretku u općinama gdje se žene ujedinjuju za promjene. Međutim, izazovi kao što su nedostatak finansiranja, politički konsenzus i institucionalna koordinacija, kao i ograničen utjecaj na zakone i politike, i dalje ometaju napredak.
Bosna i Hercegovina je bila među prvim zemljama u regiji koja je donijela zakone koji zabranjuju rodno zasnovanu diskriminaciju i ratifikovala Istanbulsku konvenciju, uspostavljajući mehanizme za postizanje rodne ravnopravnosti i garantovanje prava žena. Ipak, nijedna zemlja – uključujući Bosnu i Hercegovinu – nije postigla punu rodnu ravnopravnost.
Jedno ključno područje je političko učešće žena. Posjetila sam BiH nakon lokalnih izbora, na kojima su žene činile 42% kandidata, u skladu s rodnom kvotom od 40% na izbornim listama. Međutim, samo 8% kandidatkinja za načelnice su bile žene, uključujući četiri od pet trenutnih načelnica. Preliminarni rezultati sugeriraju da će osam žena obavljati načelničke funkcije u narednom četverogodišnjem mandatu, što je važan napredak. Bosna i Hercegovina i dalje je ispod evropskog prosjeka, standarda Vijeća Evrope i pekinškog standarda od 30% za političku zastupljenost žena.
Političko osnaživanje je direktno povezano s ekonomskim osnaživanjem, još jednim ključnim područjem istaknutim u Pekinškoj platformi za akciju. Žene daju značajan doprinos ekonomiji – kao vlasnice preduzeća, poljoprivrednice, poduzetnice, zaposlenice i kroz neplaćeni rad u oblasti brige i njege. Moja posjeta se također poklopila sa Međunarodnim danom žena na selu, periodom kada odajemo počast ključnoj ulozi koju žene sa sela igraju u unapređenju poljoprivrednog i ruralnog razvoja, poboljšanju sigurne dostupnosti hrane i iskorjenjivanju siromaštva. U Bosni i Hercegovini, oko 60% stanovništva živi u ruralnim područjima, gdje su žene ključne za poljoprivrednu proizvodnju i ruralne ekonomije. Uprkos njihovom značajnom doprinosu, samo 30% vlasnika zemljišta su žene, a mnoge žene obavljaju neplaćeni rad bez pristupa resursima. Osnaživanje žena sa sela je ključno za postizanje održivog razvoja i rodne ravnopravnosti.
Na kraju moje posjete Bosni i Hercegovini, duboko sam dirnuta iskustvima i liderstvom žena koje sam srela i zahvalna na njihovoj otvorenosti u dijeljenju svojih priča sa mnom. Agencija UN Women ostaje posvećena osiguravanju da sve žene, djevojke i djevojčice žive dostojanstveno, da budu sigurne i imaju jednake mogućnosti. Ključno je da nastavimo raditi zajedno kako bismo omogućili ženama da zauzmu mjesta na pozicijama moći i donošenja odluka koja im pripadaju. Pozivamo lidere, civilno društvo i građane i građanke Bosne i Hercegovine da nam se pridruže u izgradnji rodno ravnopravnog svijeta. Kada akcije donose rezultate za žene, djevojke i djevojčice, svi imaju koristi. Jer rodna ravnopravnost nije samo ideal – to je temelj za bolju budućnost.
federalna.ba/Fena