videoprilog Gordane Antonić (Dnevnik 2)

Osim postojanja svijesti o značaju reciklaže, potrebna je i infrastruktura

Ovogodišnji Svjetski dan okoliša obilježava se pod istim motom - Samo jedna zemlja - kao i prije 50 godina, kada je održana Štokholmska konferencija. Da se za pet decenija situacija na globalnom nivou pogoršala, potvrđuju klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i sve veće zagađenje.

Umjesto realne prijetnje za izbijanje ekološke katastrofe, otpad može biti proizvodna sirovina. Osim postojanja svijesti o značaju reciklažne industrije, potrebna je infrastruktura - koje nema bez izdvajanja.

“Te tehnologije su s jedne strane skupe, a s druge strane - da bi se ta tehnologija opravdala, distributeru, nekoj firmi koja bi to radila, potrebne su velike količine otpada da bi na kraju izvukli neki benefit”, kaže Adnan Medić, pomoćnik u Ministarstvu komunalne privrede i zaštite okoliša KS-a.

Adi Habul, viši stručni saradnik za biodiverzitet u Fondu za zaštitu okoliša FBiH, ističe kako je neminovno da sarađujemo sa regijom, a razlog je prost - naše tržište je malo, reciklaža otpada zahtijeva kontinuisan priliv sirovina.

Priču o reciklaži otpada, osim malog bh. tržišta, nerealnom čini i nepostojanjanje podataka o vrsti i količini otpada. To ne treba da čudi jer je upravljanje otpadom u nadležnosti entiteta i nižih nivoa vlasti, a ne države, u kojoj je samo nekoliko sanitarnih deponija izgrađeno u skladu sa ekološkim standardima. Na jednoj od njih, sav otpad prikupljen iz domaćinstava na području Kantona Sarajevo razvrstan je po kategorijama i spreman za preradu - pretežno u zemljama EU-a.

“Države poput Švedske uvoze otpad te od njega proizvode toplinsku energiju. Suština je u tome da kada se prikupe dovoljne količine, obavještava se operater koji preuzima takav otpad i distribuiše ga do mjesta gdje će se materijal reciklirati”, objašnjava Mirza Ramić, portparol KJKP Rad.

Mjesečno bude prikupljeno oko 10 hiljada litara različitog otpada koji se kasnije razvrstava po kategorijama, najviše kabastog. Sve dok se većina stanovništa prema okolišu ne bude savjesno odnosila, prizori čišćenja rijeke ostaju naša svakodnevica. Najefikasniji način za uvođenje promjena je i najnepoželjniji. Kako navodi Elma Hadžić-Ramić, stručni savjetnik za upravljanje otpadom u Fondu za zaštitu okoliša FBiH, riječ je o plaćanju naknade za odlaganje na općinske deponije: “Time to više ne bi bila najpovoljnija varijanta i sama komunalna preduzeća i privreda, kao i stanovništvo, kojima bi se naplaćivalo po kilogramu produkovanog otpada, vidjeli bi interes da razdvajaju ono što je reciklabilno”.

“Ukoliko se povećaju reciklažne sirovine, čuvamo prirodni okoliš, resurse, produžava se vijek trajanja deponije a imamo reciklažne sirovine koje pristižu u većim količinama od kojih možemo da uložimo u infrastrukturu”, dodaje Ramić.

Dok je u razvijenim zemljama otpad izvor finaniranja industrije i podrška zapošljavanju, kod nas je to još daleka budućnost. Ni susjedne zemlje u ovoj oblasti nisu mnogo uspješnije, ali tješi činjenica da nije sve izgubljeno.

“Ono što mi u regiji imamo kao veliku prednost je da imamo relativno očuvane resurse i prirodu. Sad je samo pitanje hoćemo li znati tim resursima upravljati razumno ili ćemo pratiti razvojni model razvijenih zemalja za koje znamo gdje su nas dovele”, tvrdi Nataša Kalauz, regionalna direktorica WWF Adria.

Otpad nije jedini uzrok zagađenja. Tokom zimskog perioda, zbog korištenja fosilnih goriva za grijanje, zrak u glavnom gradu BiH je otrovan. Iako nismo dio Evropske unije, Sarajevo je izabrano za jedan od 100 gradova koji može računati na njihovu finansijsku podršku u kreiranju klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. godine.

“Najbitnije je riješiti zagađenje zraka, svi znamo za zimski period i šta nas čeka. Ide se ka tome da Sarajevo bude CO neutralno i da imamo bolji kvalitet zraka”, podsjeća Medić.

2030. godina je predaleko. Vremena za čekanje nema. Podrška na koju se možemo osloniti neće mnogo doprinijeti zaštiti životne sredine bez promjene svijesti stanovništva. A to je u našem slučaju - najteže postići.

federalna.ba

otpad reciklaža recikliranje
javna komunalna preduzeća komunalna preduzeća reciklaža reciklaža otpada Bihać
0 14.06.2022 19:48
Hong Kong plastika otpad
0 19.04.2022 09:44
Mjesec ostaci otpad udar
0 02.03.2022 11:03
Mostar otpad sortiranje reciklaža
0 09.02.2022 21:02