Organizacije civilnog društva u Srbiji obilježile tri decenije od zločina u Štrpcima

Nevladine organizacije Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda obilježile su danas u Beogradu 30 godina od zločina u Štrpcima mirnom akcijom i zatražili da se procesuiraju počinioci.

Predstavnici nevladinih organizacija 30. godišnjicu zločina obilježili su u crnini i ćutanjem, kako bi podsjetili da porodice žrtava ni poslije tri decenije nisu dobile pravdu.

Oni su nosili transparente sa imenima nestalih i plakate na kojima piše: "Iz Beograda je krenuo voz smrti 671", zatim "Voz je stao u 15.48" i "30 godina od zločina u Štrpcima".

Skup nije obezbjeđivala policija.

Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini predala je ranije danas povodom 30 godina zločina u Štrpcima paket odgovornosti predsjednicima Vlade Srbije, Vlade Crne Gore i Vladi bh. entiteta Republika Srpska.

Paket odgovornosti je pismo predsjednicima vlada sa pet zahtjeva niza dokumenata, poznata sa suđenja Nebojši Ranisavljeviću, a koja ukazuju na to da je za otmicu znao državni vrh SR Jugoslavije mjesec dana ranije, ali nije učinio ništa da je spriječi.

U paketu se traži hitno formiranje zajedničke komisije koja bi utvrdila istinu o odgovornosti državnih organa Srbije, Crne Gore, SRJ i Republike Srpske za ratni zločin u Štrpcima, poštovanje pravosnažnih presuda, podsticanje rada komisija za nestala lica da se pronađu posmrtni ostaci žrtava, donošenje zakona o civilnim žrtvama rata i proglašavanje 27. februara Danom sjećanja na otete putnike iz voza u Štrpcima.

Prije 30 godina pripadnici Vojske Republike Srpske na željezničkoj stanici u Štrpcima iz voza, koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar, izveli su 20 putnika i potom ih ubili.

Od 19 državljana Jugoslavije, 18 su bili Bošnjaci i jedan Hrvat, svi su živjeli u Srbiji i Crnoj Gori, najstarija žrtva je imala 59, a najmlađa 16 godina.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve i to 2009. i 2010. godine.

U prethodnih godinu dana sudovi u Srbiji i BiH donijeli su tri prvostepene presude za zločin i osuđeno je 14 osoba, od kojih samo dvije pravosnažno.

Sud u BiH je 21. oktobra prošle godine prvostepeno osudio sedmoricu optuženih za zločin u Štrpcima na zatvorske kazne od po 13 godina, a prvooptuženog Luku Dragičevića, komandanta Višegradske brigade VRS-a oslobodio uz obrazloženje da tužilaštvo nije uspjelo da dokaže njegovu krivicu.

Isti sud je 19. januara ove godine osudio komandanta Interventne čete Višegradske brigade na 15 godina zatvora za saučesništvo u zločinu u Štrpcima.

Viši sud u Beogradu je 7. februara ove godine donio prvostepenu presudu kojom je optužene Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca osudio na kazne zatvora u trajanju od po 10 godina, a Draganu Đekić na kaznu zatvora od pet godina, što su niže kazne od onih koje su za isti zločin dosudili sudovi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

federalna.ba/AA