Ibrahimagić: Ukoliko ne bude moćan pritisak SAD i EU, neće biti promjena

Ukoliko ne bude moćan pritisak SAD i Evropske unije neće biti promjena kaže profesor ustavnog prava i političkog sistema Omer Ibrahimagić za FR

Predstojeći vikend, 3.i 4. jula 2021. godine, predvidjen je za sastanke domaćih političara sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, tokom kojih bi trebalo biti razgovarano upravo o mogućim i potrebnim izmjenama izbornog zakona. O neophodnosti izmjena izbornog zakona i Ustava Bosne i Hercegovine s akademikom profesorom ustavnog prava i političkog sistema Omerom Ibrahimagićem razgovara Lejla Hodžic.

Komentirajući mogućnosti vezano za pregovore o izmjenama izbornog zakona profesor Omer Ibrahimagić obrazlaže:

Riječ je o provodjenju presude Evropskog suda za ljudska prava , jer zbog dva člana Ustava BIH nije omogućeno da svi se kandiduju za članove Predsjedništva BIH, odnosno Doma naroda Parlamentarne skupštine BIH. To znači da su im uskraćena građanska prava koja se garantuju po evropskoj povelji o slobodama i pravima građana.  Prema tome, Evropski sud za ljudska prava proglasio je te članove 4.i 5. suprotnim Evropskoj povelji o slobodama i pravima građana.

Prošlo je, ove godine, biće dvanaest godina, kako se ta presuda u Bosni i Hercegovini nije provela, i svi dosadašnji izbori su, u stvari bili izbori suprotni toj presudi Evropskog suda za ljudska prava. Bez izmjene tih članova i njihovog usklađivanja sa Evropskom poveljom za ljudska prava nije moguće izvršiti izmjene izbornog zakona, jer bi izborni zakon slijedom tih promjena trebao omogućiti Srbima u Federaciji BIH, odnosno Bošnjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj kao i onim koji se tako ne izjašnjavaju – ostalim, da mogu biti kandidovani za člana Predsjedništva i za člana Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – kaže profesor Omer Ibrahimagić. Prema tome, ova aktivnost , da se ta presuda Evropskog suda za ljudska prava izmijeni i uskladi sa Poveljom, kako bi se onda izbori sljedeće godine mogli održati u skladu s tom presudom. Razumije se i sa novim odredbama izbornog zakona.

Odgovarajući na pitanje da li bh političari posjeduju snagu da dogovore promjene izbornog zakona profesor Ibrahimagić obrazlaže:

Kad je riječ o našim političarima , nisam siguran  da su spremni na ove promjene ukoliko ne bude toliko moćan pritisak Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije , da ih na to natjera . U krajnjoj liniji , bi u tom slučaju, morao novi visoki predstavnik u BIH Kristijan Šmit da jednostavno izvrši te promjene u Ustavu države Bosne i Hercegovine, kao što je Petrič 2002. godine izmjenama Ustava Federacije BIH i Republike Srpske nametnuo presudu Ustavnog suda BIH o konstitutivnosti sva tri naroda, a da Petrič te promjene nije uradio u to vrijeme, do danas bi mi imali neprovedenu presudu Ustavnog suda BIH iz 2000-e godine koja se odnosi na konstitutivnost sva tri naroda. Neovisno o tome što je ta odredba bila važeća i tada , i bez presude Ustavnog suda . U preambuli Ustava BIH u kojem se govori o tome da su ovaj Ustav donijeli konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati, Srbi zajedno sa ostalim i građani Bosne i Hercegovine, navodi profesor Ibrahimagić.