Oko 170.000 mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata još nije pronađeno
Bosna i Hercegovina je i 30 godina od završetka ratnih dejstava zemlja s vrlo izraženim problemom minske opasnosti. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 822.87 km² ili 1,60 posto u odnosu na ukupnu površinu. Područje Federacije BiH je posebno pogođeno, jer se oko 2/3 minsko sumnjive površine nalazi upravo na prostoru FBiH. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BHMAC-a na dan 31. decembra 2024. godine, na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 655.33 km² (78 posto).
Prema procjenama, oko 170.000 mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata još nije pronađeno, a svaka uklonjena mina je najmanje jedan spašen život. Kazao je povodom 4. aprila - Međunarodnog dana borbe protiv mina, direktor Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) Enis Horozović.Podsjetio je i na podatak da je, u periodu od rata, zabilježena 1.781 minska nesreća u kojima su smrtno stradale 624 osobe.
“Bosna i Hercegovina je bila izuzetno zagađena minama, 4.200 km² naše zemlje je bilo pod minama. Dosad je od mina oslobođeno oko 3.400 km². Ostalo je oko 820 km², a namjera je do 2034. godine u potpunosti osloboditi BiH od mina i od minske opasnosti. Prema procjenama, oko 170.000 mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata još nije pronađeno, a svaka uklonjena mina je najmanje jedan spašen život.. Nakon rata od mina stradala je 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10 posto, a 251 žrtava su djeca ili 14 posto. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od kojih 53 smrtno.”
Iz zvaničnih podataka vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja minski sumnjive površine u BiH, ali je i poražavajuća činjenica da 30 godina poslije završetka agresije na BiH mine i druga eksplozivna sredstva još predstavljaju prijetnju za bh. stanovništvo. Lokacije kontaminirane minama direktno utiču na sigurnost oko 540.000 građana ili oko 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Najzagađenija područja su područja Maglaja, Velike Kladuše, Orašja, Posavine, Tuzlanske i Dobojske regije, Broda, Šamca i Lopara. Od početka protivminskog djelovanja u BiH 1996.godine očišćena je površina od 3377 km2. Horozović napominje da je Centar za uklanjanje mina u BiH prije 5 godina pokrenuo mobilnu aplikacija s ciljem upozorenja na prisustvo mina.
“Mogućnost praćenja te aplikacije je od 500 metara do 5 kilometara. Da biste mogli koristiti tu aplikaciju morate uključiti GPS, na osnovu toga ta aplikacija pokazuje na kojoj je udaljenosti minsko polje. Aplikacija se redovno ažurira, prati našu bazu podataka - kazao je. Korisna je za izletnike, turiste, lovce, ribolovce, šumare”
Iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini upozoravaju građane da vode računa o minskim znakovima i da ne ulaze u minski sumnjiva područja jer time ugrožavaju svoj život.Jer onog trenutka kad se desi nesreća povratka nema. Ovogodišnji centralni događaj obilježavanja 4. aprila u BiH upriličen je ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, a obuhvatio je i podjelu promotivnog materijala, izložbu minsko eksplozivnih sredstava te pokaznu vježbu i simulaciju rada u minskom polju. Međunarodni dan borbe protiv mina, 4. april, predstavlja priliku za domaće i strane zvaničnike te međunarodne i domaće institucije i organizacije da skrenu pažnju šire javnosti o ovom problemu i da pozovu sve relevantne aktere da se ozbiljnije bave problemom ugroženosti minama i NUS-om u našoj zemlji.