OHR formira radnu skupinu za novi zakon o državnoj imovini
Država u blokadi, građani na ulicama, parlamentarci na odmorima. Zato radi međunarodna zajednica. Ovaj put u središtu interesa Zakon o državnoj imovini. Ovo je jedan od 5+2 uvjeta koje je neopodno završiti kako bi se zatvorio OHR. Ured visokog predstavnika, stoga, formira ekspertsku skupinu koja ima za cilj pomoći u izradi zakona o upravljanju i korištenju državne imovine Bosne i Hercegovine. No, konačna odluka ostaje na institucijama države.
Zakon o državnoj imovini ponovo je u fokusu. Ovaj put međunarodne zajednice, konkretnije OHR-a i stručnjaci upozoravaju, znatno odlučnije. Biće formirana radna grupa eksperata koji će donijeti Prijedlog zakona, a na institucijama je da zakon usvoje i tako ispune ovu ‘’dejtonsku prazninu’’ koja godinama unazad stvara probleme.
“Ovaj put bi to bila jedna šira radna grupa u koju bi parcipirali domaći i strani eksperti, ali nosilac cijelih radova bi trebale biti institucije BiH, institucije entiteta i u jednom zajedničkom radu da se primaknu u traženju rješenja”, kaže ekspert za državnu imovinu Muharem Cero.
Pitanje državne imovine, podsjetimo, nije riješeno od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Godine 2005. međunarodna zajednica je stavila zaštitnu mjeru o zabrani raspolaganja državnom imovinom, oformljena je i radna grupa, no Ustav nije promijenjen. Tako 2010. Narodna skupština RS-a donosi Zakon o statusu državne imovine kojim je sva imovina teritorije ovog entiteta u njegovom vlasništvu. Inzko, tadašnji visoki predstavnik, dao je nalog kojim se ovaj zakon obustavlja, a Ustavni sud 2012. donio ključnu odluku da imovina bivše Socijalističke republike BiH pripada državi.
“Federacija i RS nisu sukcesori za Jugoslaviju, za Jugoslaviju je sukcesor BiH. Ono što mi tražimo našim odlukama: donesite kratki zakon koji će šta će se knjižiti posebno, a šta na nivoima entiteta, kantona itd.”, kazao je predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić.
Ipak, iz RS-a negodovanja na ovakve odluke. Kako tada sa setovima zakona - tako i danas. Nakon septembarske odluke Ustavnog suda da su šume na teritoriji ovog entiteta državno vlasništvo, poruka da se odluka iz 2005. mora mijenjati te da je entitet vlasnik zemljišta unutar svoje teritorije. I danas opet ista priča: zalaganje međunarodne zajednice za rješavanje pitanja od državnog značaja je igrarija, a visoki predstavnik ne postoji, tako da se i njegove odluke ne uvažavaju.
“To je vjerovatno nešto njihovo ponovo. Nemam pojma šta namjeravaju, ali mi sigurno ostajemo pri tome da visoki predstavnik nije imenovan u skladu s rezolucijom Savjeta bezbjednosti i kao takav ne postoji ovdje u BiH”, naveo je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH (SNSD).
Iz radne grupe kažu da će se potruditi da ishode rješenje u skladu s Ustavom, ali i da to rješenje bude prihvatljivo institucijama, odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH. Situacija do sada govori da konačno rješavanje nije bilo cilj, a kako će nova radna grupa formirati zakon i da li će odgovori iz RS-a biti isti kao i do sada - ostaje da vidimo.
federalna.ba