Održani 4. Susreti kahvedžija u Kotoroskom kod Doboja

Dočekuša, razgovoruša, sikteruša. Pogađate, riječ je o nazivima za bosansku kafu. Sve počinje i završava s njom. Radosni i manje radosni trenuci, razgovori, donošenje važnih odluka. I opet, sve uz kafu. Kako bi sačuvali tradicionalni način pripreme  bosanske kafe, ali i poradili na njenoj zaštiti, kao nematerijalne baštine,  zaljubljenici u ovaj rasprostranjeni napitak, prije pet godina su osnovali Društvo kahvedžija BiH. Rezultati njihovog rada već su vidljivi.  

Samo u Bosni se kahva peče jer se dobro zagrijana prelije kipućom vodom. Istovremeno, ovaj napitak se namjenski  priprema za razne prigode i događaje.  

„Kafa je ta, i dočekuša i ispratuša. Tako je to. I razgovoruša. Mi to sve radimo uz kafu", kaže Rabija Halilović, domaćica 4. Susreta kahvedžija u Kotoroskom kod Doboja.

Kako bi sačuvali izvornu pripremu ovog napitka i zaštitili ga kao nematerijalno naslijedje naše zemlje, zaljubljenici u kafu su osnovali „Društvo kahvedžija BiH“. 

„Mnogo ima kahve, mnogo se ispija, mnogo se egleniše i da bi ja morao nešto raditi na tome da se naša kahva ne potisne u neki ćošak. Nego da joj se da mjesto koje zaslužuje. Da se podigne na jedan pijedestal", ističe Ibro Džananović, predsjednik Društva kahvedžija BiH. 

A, kakvi bi to susreti kahvedžija bili bez najveće džezve na svijetu u kojoj se može pripremiti 640 litara kafe, dovoljno za osam hiljada  kahvedžija. 

„Bosanska kafa živi i živjet će u svakoj kući u Bosni sigurno. Znači, prvo ljudi što urade u Bosni to je da sjednu i popiju kafu. To je kod svakog tako", priča Amir Ihtijarević, kahvedžija najveće džezve na svijetu.

 A, uz kafu nije nedostajalo razgovora, promocije književnih izdanja i njegovanja kulture i tradicije. 

federalna.ba