Od savezništva do pritiska - Šta EU i NATO mogu učiniti protiv Trumpa?

Administracija Donalda Trumpa više puta je poručila da Sjedinjene Američke Države moraju preuzeti kontrolu nad Grenlandom, opravdavajući takav stav „iz ugla nacionalne sigurnosti“ i upozoravajući da će „nešto poduzeti“ u vezi s tom teritorijom „svidjelo se to njima ili ne“.

To dovodi EU i NATO u nezgodnu poziciju. Grenland, koji je u velikoj mjeri samoupravni dio Danske, nije članica Evropske unije, ali Danska jeste; dok je arktičko ostrvo obuhvaćeno sigurnosnim garancijama NATO-a putem članstva Danske u savezu.

Evropski lideri snažno su branili suverenitet, teritorijalni integritet i pravo Grenlanda i Danske da sami odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, ali zasad ne postoji jasna strategija kako odvratiti Trumpa – ili kako reagovati ako se odluči na konkretan potez.

U nastavku su neke od opcija.

Diplomatija i sigurnost Arktika

Evropske vlade, predvođene danskim ambasadorom u SAD-u Jesperom Møllerom Sørensenom i izaslanikom Grenlanda Jacobom Isbosethsenom, započele su lobiranje kod američkih zakonodavaca, u nadi – iako skromnoj – da bi mogle odgovoriti predsjednika od teritorijalnih ambicija prema ostrvu.

Diplomatski napori također će biti usmjereni na ublažavanje američkih sigurnosnih zabrinutosti, prije svega naglašavanjem da postojeći američko-danski sporazum o odbrani iz 1951. godine, ažuriran 2004, već omogućava značajno proširenje američkog vojnog prisustva na ostrvu, uključujući i nove baze.

U poruci namijenjenoj republikancima izvan Trumpovog MAGA kruga, evropski zvaničnici će također naglasiti da bi, kako je to rekla danska premijerka Mette Frederiksen, američki napad na Grenland – što bi značilo da jedna članica krene protiv druge – predstavljao „kraj NATO-a“.

Konkretnije, ambasadori NATO-a su navodno prošle sedmice u Briselu dogovorili da bi transatlantski savez trebao povećati vojnu potrošnju na Arktiku, rasporediti više opreme te organizirati češće i veće vojne vježbe kako bi se umirile američke sigurnosne zabrinutosti.

Iako su Trumpove tvrdnje da je Grenland „pun kineskih i ruskih brodova svuda okolo“ očigledno pretjerane, diplomate vjeruju da bi koordinirani zapadni potez za jačanje vanjske sigurnosti Grenlanda mogao biti najmanje bolan izlaz iz krize.

Zvaničnici EU-a naveli su da bi se to moglo modelirati po uzoru na operaciju Baltic Sentry, NATO-ovu misiju pokrenutu prošle godine radi zaštite infrastrukture u Baltičkom moru, kao i Eastern Sentry, koja je proširila koncept na širu zaštitu istočnog krila Evrope od dronova i drugih prijetnji.

Ekonomske sankcije

U teoriji, EU – tržište od 450 miliona ljudi – ima značajnu ekonomsku polugu prema SAD-u i mogla bi zaprijetiti protivmjerama, od zatvaranja američkih vojnih baza u Evropi do zabrane evropskih kupovina američkih državnih obveznica.

Najčešće spominjana mjera je instrument EU-a protiv prisile, poznat kao „trgovinski bazuka“, koji Evropskoj komisiji daje ovlasti da zabrani američku robu i usluge na tržištu EU-a, uvede carine, ukine prava intelektualnog vlasništva i blokira investicije.

Međutim, za to bi bio potreban konsenzus država članica, koje su – nevoljne da nanesu ekonomsku štetu Uniji i željne da zadrže SAD uz sebe po pitanju Ukrajine – do sada bile nespremne koristiti ovaj instrument čak i suočene s Trumpovim prijetnjama carinama.

Evropa se u mnogim oblastima oslanja na ameriške tehnološke kompanije, istakao je Jean-Marie Guéhenno, bivši visoki zvaničnik UN-a: „Bilo da je riječ o zaštiti podataka, umjetnoj inteligenciji ili softverskim ažuriranjima, uključujući i ona za odbranu, Evropa ostaje na milost i nemilost američke dobre volje.“

Da bi prijetnja ekonomskim sankcijama bila učinkovita, Trump bi morao vjerovati da je ona stvarna – što, barem zasad, očigledno nije slučaj.

Investicije u Grenland

Grenlandska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od godišnjih subvencija iz Danske, koje su prošle godine iznosile oko 4 milijarde danskih kruna (oko 530 miliona eura). One pokrivaju otprilike polovinu javne potrošnje ovog ogromnog teritorija i čine oko 20 posto njegovog BDP-a.

Trumpova obećanja da će „uložiti milijarde“ EU bi mogao pratiti vlastitim ulaganjima, s ciljem da ostrvo – za koje se smatra da bi u ne tako dalekoj budućnosti moglo glasati za nezavisnost od Danske – ne padne u ekonomski zagrljaj SAD-a.

Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije iz septembra, EU bi od 2028. godine mogao udvostručiti svoja izdvajanja za Grenland kako bi se izjednačila s godišnjom danskom pomoći, dok bi ostrvo također moglo aplicirati za do 44 miliona eura sredstava namijenjenih udaljenim teritorijama povezanim s EU-om.

Iako Washington možda ima više milijardi na raspolaganju od Brisela, Grenlanđani bi, nakon eventualne nezavisnosti, mogli biti oprezni prema agresivnim američkim korporacijama i nespremni da se odreknu nordijskog modela socijalne sigurnosti.

Slanje trupa

Sve navedeno zahtijeva vrijeme. Također, nije jasno da li bi Trumpove ambicije prema Grenlandu bile zadovoljene sporazumima ili jačanjem arktičke sigurnosti: američko „vlasništvo“ nad ostrvom bilo je, kako je predsjednik rekao za New York Times, „psihološki potrebno za uspjeh“.

U radu za utjecajni think-tank Bruegel, Moreno Bertoldi i Marco Buti naveli su da bi vlade EU-a trebale „proaktivno zaštititi Grenland od američkog ekspanzionizma“, dodajući: „EU ima kapacitet brzog raspoređivanja i on bi trebao biti aktiviran.“

Uz saglasnost Kopenhagena i Nuuka, naveli su, evropske trupe trebale bi biti raspoređene na ostrvu „kao signal evropske posvećenosti teritorijalnom integritetu Grenlanda“. Iako to ne bi spriječilo američku aneksiju, znatno bi je zakomplikovalo. „Iako ne bi bilo potrebe za oružanim sukobom, prizor u kojem SAD zarobljava vojnike svojih najbližih saveznika uništio bi kredibilitet SAD-a, narušio njegov međunarodni ugled i snažno utjecao na američku javnost i Kongres“, naveli su autori.

Glasnogovornik njemačke vlade rekao je prošle sedmice da Berlin radi na planu „koji uključuje evropsko odvraćanje“ u slučaju da SAD pokuša zauzeti Grenland, dok je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot prošle godine spomenuo mogućnost raspoređivanja francuskog vojnog kontingenta. Kapacitet brzog raspoređivanja EU-a predstavlja okvir za slanje do 5.000 vojnika iz više država članica, pod komandom EU-a, za krizne situacije izvan Unije. Prema mišljenju stručnjaka i pojedinih političara, to bi moglo promijeniti američke kalkulacije. „Niko ne vjeruje da bi rat između SAD-a i EU-a bio poželjan ili pobjediv“, rekao je Sergey Lagodinsky, njemački zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu. „Ali američki vojni potez protiv EU-a imao bi razorne posljedice po odbrambenu saradnju, tržišta i globalno povjerenje u SAD.“

To bi moglo natjerati Trumpa da još jednom razmisli.

federalna.ba/The Guardian