videoprilog Damire Ibranović (Dnevnik 2)

Oči Zapadnog Balkana uprte u Brisel

Sve oči Istočne Europe, ali i Zapadnog Balkana uprte su danas i sutra u Brisel. U toku je dvodnoevno zasjedanje lidera Evrpske unije o kandidatskim statusima Ukrajini, Moldaviji, Gruziji, te našoj zemlji, ali i o početku pregovaračkog procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, te o liberalizaciji viza za Kosovo. Semafor treperi za zemlje Zapadnog Blakna.

Uoči samita regionalni lideri sastali su se sa šefovima država članica Unije. Dočekale ih za sada samo lijepe riječi. Lobiralo se na svim stranama. EU, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, podijeljena: jedni za, drugi protiv. Hoće li prevagnuti riječ velikih igrača, ili će pritisak manjih uroditi plodom.

Mnogo prašine se diglo oko današnjeg samita u Briselu. Velika očekivanja u Bosni i Hercegovini, podrška sa svih strana, ali evropski lideri diplomatski i suzdržano govore o putu zemalja regiona ka Evropskoj uniji. Srž cijele priče je da Zapadni Balkan treba postati dio Unije, ali ne još. Naprimjer, našoj zemlji su vrata otvorena kada ispunimo određene uslove.

“Smatram, i to sam danas i rekao na ovom sastanku, da bi bilo nepravedno da Bosna i Hercegovina bude izostavljena u ovom trenutku iz pozicije kandidata za članstvo ili dodjele kandidatskog statusa, također iz geostrateških, geopolitičkih razloga, imajući u vidu sve kroz šta je Bosna i Hercegovina prošla”, istakao je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Predsjedavajući Džaferović kazao je da je naša delegacija danas uradila sve što je mogla. Sada su na potezu lideri zemalja članica Unije. Na mraginama sastanak lobiranja kod  brojnih evropskih zvaničnika, za koje tvrdi da su za proširenje na naš region. Jedan od njih je i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

“Želimo staviti ponudu na sto, da bismo što prije počeli pregovarački proces s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovo su prioriteti za nas i uradit ćemo sve što je u našoj moći da bismo ih postigli. Također, želimo osigurati da svi napori koji se dešavaju o pitanju Bosne i Hercegovine imaju pozitivan utjecaj na spajanje i smanjenje tenzija u državi, da bismo bili sigurni da institucije unutar države rade svoj posao”, rekao je Michel.

Iz Austrije i Slovenije, koja je uputila zvanični zahtjev da se našoj zemlji dodijeli kandidatski status, ponovo otvorena podrška, kao i iz Hrvatske, čiji je predsjednik Zoran Milanović imao izuzetno kreativno objašnjenje kada je u pitanju poređenje ukrajinskog, moldavskog i bosanskohercegovačkog napredovanja na evropskom putu.

“Kad je happy hour, svi piju jeftinije, ne može samo jedan. Modavija može, a Bosna i Hercegovina ne. I neš ti funkcije: kandidata; član biblioteke, mislim ono... Jaka stvar. Sto godina to traje”, izjavio je Milanović.

“Ono što je važno je da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata bez dodatnih uslova. Postoji više mogućnosti kako naći konsenzus. Ako treba insistirat ćemo do jutra. Stanovnici Bosne i Hercegovine nisu krivi za situaciju u kojoj su se našli i tamo je bio rat i oni polako gube nadu da će biti dio evropske porodice”, poručio je premijer Slovenije Robert Golob.

Podrška našem uslovnom kandidatskom statusu stigla je od brojnih zvaničnika, ali neki od velikih evropskih igrača, poput Francuska i Njemačke su stava da se Bosni i Hercegovini treba dodijeliti taj status tek nakon opštih izbora, da se ne bi utjecalo na izbore i glasače. Početak pregovoračkog procesa za pristup Evropskoj uniji za Sjevernu Makedoniju i Albaniju još visi u zraku, pa su stoga zvaničnici iz tih zemalja opravdano nezadovoljni ishodom današnjeg samita.

“Dok nastavljamo našim putem ka članstvu, nadajući se da ćemo narednog stoljeća biti članovi i, naravno, suočavajući se s jednom Bugarskom ovdje, jednom Bugarskom tamo i trećom na putu, vrlo bi nam značilo ako bi ova nova politička zajednica Evrope došla na svoje mjesto, da budemo svi zajedno, u jednoj kući kao jedna porodica”, izjavio je premijer Albanije Edi Rama.

Svi regionalni lideri su pružili podršku i Sjevernoj Makedoniji i Albaniji i Bosni i Hercegovini. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani navela  je razlog više od ostalih zašto Zapadni Balkan što prije treba postati dio Evropske unije.

“Kao što sam danas na sastanku kazala, mi računamo na njihovo vodstvo, jer sve dok je vakuum dozvoljen na Zapadnom Balkanu, naravno na će to biti korišteno na opak i zli način”, istakla je Osmani.

Među brojnim izjavama regionalnih lidera, u Briselu se moglo čuti da veliki odlučuju, a zemlje iz regije žele da se pridruže društvu za stolom za kojim se odlučuje. Tako ćemo morati sačekati odluke sa samita lidera Evropske unije kako bismo znali hoće li zemlje koje nestrpljivo čekaju, među njima i Bosna i Hercegovina, dobiti zeleno svjetlo za svoje naredne korake na evropskom putu.

federalna.ba

Brisel EU