Obrazovnu praksu treba promijeniti, ali i odlučiti kakvo društvo želimo
Svaki drugi učenik u našoj zemlji je funkcionalno nepismen. Tako kažu rezultati PISA testiranja učenika koje je smjestilo BiH na samo dno liste zemalja učesnica. Zaboravljamo li da su učenici stup budućeg društva i države? Reforme obrazovanja naziru se u pojedinim kantonima, no pitanje je nazire li se i svijetla budućnost, te gdje smo mi u odnosu na zemlje Evropske unije?
Jedan i jedan su dva, to svako dijete zna. Ali ne zna tu informaciju primijeniti u praksi. Rezultati su to PISA testiranja opće funkcionalne pismenosti učenika koji su provedeni 2018. godine. Od 79 testiranih zemalja, BiH je na 62. mjestu. Poražavajući podaci simptom su nadležnim vlastima da nešto u obrazovnoj praksi treba promijeniti, ali prethodno odlučiti kakvo društvo u budućnosti želimo.
“Ako mi želimo demokratsko društvo, koje njeguje misleće pojedince, onda škola mora ići ka tome. Ako želimo poslušne, koji ne propituju ono što čuju i slijepo vjeruju onima koji se predstavljaju kao vođe, ovo je idealna škola. Zašto bi je oni mijenjali? To su sigurni budući glasači”, kaže Namir Ibrahimović, direktor sarajevske Osnovne škole Safvet-beg Bašagić.
Premda reforma obrazovanja nije na listi prioriteta za kandidatski status BiH za članstvo u Evropskoj uniji, unapređenje bi značilo približavanje standardima zemalja članica. Ostaje pitanje kako ga provesti u praksi.
“Moramo odustati od onih dosad naučenih sedmičnih časova, moramo odustati od toga da se nijedan predmet ne može izmijeniti ni u kakvom smislu, moramo odustati od toga da svaki nastavnik radi samostalno šta on hoće, bez saradnje sa kolegama koji predaju istom tom odjeljenju, moramo odustati od toga da čas traje samo 45 minuta, moramo odustati od toga da se dijete uči samo u okviru školske zgrade - moramo odustati od milion stvari. Zašto? Da bismo oživjeli školu”, poručuje Ibrahimović.
Oživljavanje škole pod nadležnošću je entitetskog ministarstva u RS-u, te kantona u Federaciji BiH. Kanton Sarajevo jedan je od primjera započete kurikularne reforme. Ona podrazumijeva nove nastavne planove i programe predmeta koje učenici dobivaju prvi put, te praktično shvatanje teorijskih postavki.
“Nastavnik se uvijek treba zapitati na koji način ono što će u tom trenutku podučavati učenike ima veze i korelacije sa kontekstom, sa svijetom i sa drugim predmetima. Često sam navodila jedan praktičan primjer iz egzaktnih nauka i predmeta koji se bave egzaktnim nauka - fotosintezu učenici uče i iz hemije i iz biologije, a rijetko kad to dožive kao jedinstven fenomen”, navodi ministrica odgoja i obrazovanja KS-a Naida Hota-Muminović (NiP).
Cilj je, kaže Hota-Muminović, objasniti jedan fenomen s različitih stanovišta. Ideje prisutne, rezultate ćemo vidjeti na PISA testiranju, ali tek 2025. godine. Na ovogodišnjem ne, jer je Narodna skupština RS-a, po zahtjevu Milorada Dodika, uložila veto na učešće, nazivajući ga štetnim po vitalni interes ovog entiteta. Obrazovanje u BiH, čini se, nejednačina s tri nepoznate.
federalna.ba