Obilježena 32. godišnjica od zatvaranja logora Kamenica kod Dravara
U organizaciji Saveza logoraša Bosne i Hercegovine na lokalitetu bivšeg logora Kamenica kod Drvara obilježena 32. godišnjica njegovog zatvaranja. Kroz taj logor je, prema podacima Saveza, prošlo više od dvije stotine ljudi. Ubijeno je oko 50 logoraša, među njima i jedna trudnica, te više kompletnih porodica. Za zločine u Kamenici pred Sudom Bosne i Hercegovine pravosnažno je osuđen bivši upravnik logora Ratko Dronjak na 15 i Dragan Rodić, zvani Šaula, koji je obavljao dužnost stražara, na osam godina zatvora.
Mesud Imširević iz sela Turija kod Bihaća svake godine dolazi na obljetnicu zatvaranja logora u Kamenici, u kojem je u jednoj samici proveo 40 dana. Doveli su ga ranjenog i tukli svaki dan.
„Sa mnom je bio jedan Srbin, tukli su i njega i mene. Na kraju je on izišao, a ja sam otišao u razmjenu u Karlovac. Bilo je i njih koji nisu išli na ratište, kao i Muslimana i Hrvata, pa ih pokupe kod kuće, dotjeraju“, prisjeća se.
Hilmo Kozlica iz Orašca kod Bihaća u logoru je bio od 8. kolovoza do 3. studenog 1992. Kaže da je u samici u kojoj je Mesud bio na jednom kamenu urezana poruka 'Tko ovo preživi, živjet će 100 godina'. I on je, poput ostalih logoraša, prošao brojne torture.
„Preživio sam sve najgore stvari, imam vidnih ožiljaka i na glavi i po rukama. Imam ožiljaka u duši, to je najteže, i ne mogu to zaboraviti“, kaže on.
Ožiljcima unatoč, svim dobrim ljudima, bez obzira na naciju i vjeru, želi samo jedno:
„Da se urazumimo, da nam ono nije trebalo, da ne trebamo dalje misliti na te stvari što su nam se desile, da gradimo bolju budućnost za svoju djecu, familiju i za svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koja je najljepša država u Evropi.“
To mišljenje dijeli i predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid Omerović, no, kako reče, ne vode je 'dorasli' ljudi.
„I nisu ljudi s karakterom. Da nije tako, riješili bi pitanje Zakona o logorašima nakon već tri decenije, to je dug prema ovim ljudima. Oni su svoje tijelo, svoju psihu, svoje živote u jami Golubnjača uložili u temelje države Bosne i Hercegovine, istinska demokratija je da im isporučimo minimum prava“, poručuje Omerović.
Kroz ovaj logor prošlo je više od 200 logoraša, žena i muškaraca s područja Unsko-sanskog i Kantona 10. I dalje je bez obilježja te se nadaju da će u dogovoru s Općinom Drvar iduće godine na ovom mjestu biti spomen-ploča, a do tada ostavljaju ovu na kojoj piše „Voljeni nikad ne umiru dok žive oni koji ih vole“.
federalna.ba