O govoru mržnje treba govoriti – to postaje uobičajan način komunikacije
O govoru mržnje kao važnoj, sveprisutnoj temi u našem medijskom prostoru, razgovarali su studenti u Zenici. Potcrtano je da o ovoj temi treba govoriti još tokom studija na društvenim i humanističkim naokama, kako bi se smanjio neprihvatljiv govor.
Govor mržnje u Bosni i Hercegovni postaje uobičajan način komunikacije koji je naročito izražen u izbornim godinama. Uključivanje mladih u edukaciju i diskusiju u borbi protiv govora mržnje postalo je nužno, jer u okviru studijskih programa nemaju mogućnost da se obrazuju i nauče mehanizme zaštite. Cilj je da steknu kompetencije da mogu sami prepoznati i adekvatno reagovati na tu učestalu društvenu pojavu.
“Možemo se složiti svi da to donese više zla negoli dobra, a posebice u našem društvu kakvo jeste, u postraumatskim efektima koji se danas jako osjete - govor mržnje tu može donijeti jako mnogo zla jer se dalje fokus stavlja na sve to što je loše, ispoljava se to što je loše, umjesto da se stavlja fokus na ono što je dobro u ovom društvu”, izjavila Amina Ormanović, studentica na Pravnom fakultetu UNZE.
Udruženje BH novinari kroz Novinarsku akademiju, organiziranjem ljetnih i zimskih kampova za studente, ali i kroz održavanje ovakvih radionica, ima pozitivna iskustva. Svjedočimo da tokom predizborne kampanje kod političkih lidera prisutan govor mržnje protiv drugih kandidata. Stoga ovo novinarsko udruženje apeluje da mediji trebaju biti lideri u smanjenju govora mržnje počev od svoje medijske kuće, a potom u komentarima na društvenim mrežama i drugim komunikacijskim platformama.
“Ono što je dobro u ovoj kampanji jeste činjenica da je izmienjen Izborni zakon Bosne i Hercegovine i da je uvedeno kao nedopustivo i kažnjivo djelo govora mržnje i to je nešto što je vrlo pozitivno za naš komunikacijski prostor”, kazala je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH Novinari, i upozorila kako je postalo uobičajeno da tolerišemo govor mržnje.
Maida Bahto-Kestendžić, projektna koordinatorica u Vijeću za štampu i online medije u BiH, podsjeća na to da živimo u digitalnom dobu: “Mladi većinu vremena provode na društvenim mrežama, odakle se informišu. A to je prostor koji još nije reguliran način kako bi bilo potrebno i kako zahtijevaju standardi koje smo do sada uspješno implementirali kada su u pitanju elektronski i štampani mediji, a donekle online mediji”.
Dosadašnji monitoring Vijeća za štampu je pokazao da je govor mržnje najizraženiji u prvoj sedmici nakon izbora i objave rezultata, te da su prisutne brojne zloupotrebe.
“Iskreno očekujem da će Centralna izborna komisija BiH biti u tome mnogo više aktivna nego što je bila do sada i da će blagovremeno reagirati na govor mržnje”, poručuje Rudić.
S obzirom na to da izmjenom zakona imamo mogućnosti da se borimo protiv govora mržnje, podsjećamo političke subjekte da CIK BiH ima ovlasti da kazni stranke i kandidate. Kazna iznosi od 3.000 do 30.000 marka.
federalna.ba