Numanović: Politike koje su dominantne u regionu i svijetu ne garantiraju sigurnost.
Podsekretarka u američkom Stejt departmentu (State Department) za javnu politiku Elizabet Alen (Elizabeth Allan) stigla je u Bosnu i Hercegovinu, a nakon toga će putovati u Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Njen put je prilika da se istakne američki angažman na osiguranju demokratske, inkluzivne i prosperitetne budućnosti za sve građane. Njena posjeta bila je povod kolegici Ermini Jalimam za razgovor o odnosu Sjedinjenih Država prema BiH i Zapadnom Balkanu sa vanjskopolitički analitičarom i urednikom portala Politički.ba Seadom Numanovićem.
„U cjelini svjedočimo globalnom zaokretu u kojem se ranije dosta jedinstven poredak mijenja. Sad vidimo blokovsku podjelu svijeta na najmanje dva pola. U tom kontekstu interes za BiH se pojavljuje kao prirodna datost, nije posebno zaslužena našim aktivnostima. To je samo jedna vrsta nastavka politike koja se vodi. I SAD i Evropsku uniju, BiH i Zapadni Balkan dio su zapadnog svijeta, zapadnog bloka“, rekao je Numanović.
Globalni zaokret i izazovi u svjetskom poretku, kako će se reflektirati na BiH i Zapadni Balkan?
„U tim promjenama ipak su prisutne određene konstante. Jedna od njih je jedna vrsta privrženosti SAD Bosni i Hercegovini. Preokupira to što mi kao Bosanci i Hercegovci nismo naučili lekcije iz prethodne tri decenije i očekujemo da će neko sa strane riješiti naše probleme. Ta očekivanja se mogu donekle desiti s obzirom na to da se svijet preslaguje. Koliko će te promjene donijeti dobrog ili lošeg BiH, regionu i svijetu vidjećemo. Moram priznati da se brinem jer politike koje su dominantne u regionu i svijetu ne garantiraju sigurnost. Ja se ne brinem da će u BiH biti rat, ne mislim da je to realno, osim u situaciji u kojoj sukob kojem svjedočimo u Ukrajini ne eskalira i proširi se u Evropu, on će onda neumitno zahvatiti i naš region.“
A mi se još uvijek bavimo posljedicama posljednjeg rata u BiH, vrlo polarizovanih stavova u BiH... Uz izrazito protivljenje Srbije, očekuje se donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici.
„Očekivao sam da se to desi do 17. maja. Još nije definisan datum, očigledno se nešto iza kulisa dešava. Ovaj dokument je veliki, važan , na globalnu scenu donosi nešto što je davno utvrđeno presudama međunarodnih sudova. Rezolucija je logičan korak kao što je, pod navodnicima, logičan korak i to što Srbija radi. Ona je svjesna krivice za ratove 90-ih u regionu. Svjesna je odgovornosti za zločine koje je počinila i koji su počinjeni u njeno ime i ime srpskog naroda. Ponašanje rukovodstva Srbije je nerazumno i ovakvom drekom oni samo više nameću neku vrstu kol krivice svom narodu i svojoj državi koju niko drugi ne traži.“