Novalić: Budžet nije vlasništvo jednog čovjeka

"Izmišljotina je da sam kupovao ruke u Parlamentu. Budžet od 5,6 milijardi maraka nikada nije vlasništvo jednog čovjeka, pa ni premijera Federacije", istakao je premijer Federacije BiH Fadil Novalić u Dnevniku 2.

"Prije svega, Vlada je utvrdila prijedlog koji je upućen na Parlament. Oba doma trebaju većinom glasova da dignu ruke i to pretvore u zakon. Onog momenta kad postane zakon, zakon je za sve. Znači nemoguće je da premijer bilo šta na tom putu uradi smovoljno, s jedne strane. S druge strane, opozicija je jučer priželjkivala scenarij neusvajanja budžeta i sva ova retorika je u tom pravcu. Jer da nije usvojen budžet danas bi predsjednik Federacije po Ustavu morao raspustiti parlamente, a onda više niko živ ne zna kako bi smo, šta bi smo 15., 20, 30. sljedećeg kad trebamo platiti penzionere, borce, naše poljoprivrednike, invalide itd. To nije jučer uspjelo, a s moje strane, ove optužbe su malo prešle granicu zakona i to će sve naći na sudu."

Pojašnjava da budžet, kada je u Parlamentu, zavisi od parlamentaraca, a ne od premijera.

"Ka sam ko god je zatražio objašnjenje, kome nije bilo jasno iz ekspozea, pružio mu gdje su mogućnosti pojedinih regija. Rekao sam im da sredstva za gradove su na razdjelu pomoći nižim nivoima vlasti, općinama i gradovima. Za kantone na tom razdjelu i postoje tačno kriteriji po kojima se dijeli. Kantoni zna se dobro da to ide prema broju stanovnika. Gradovi idu prema projektima koji se prijave. Znači nemoguće je da bilo šta premijer ili bilo koji pojedinac da nešto uradi."

Novalić ističe da proračun raste zato što rastu cijene.

"Realni rast bruto društvenog proizvoda je 7,5%. To je znači realno koliko smo proizveli roba i usluga više nego što je vrijednost novca. Znači mi smo bogatiji prošle godine za 7,5%. Kada se uzmu cijene u obzir onda to više nije realni BDP nego nominalni, a on je 12,5%. Ja to nisam nikad niti pomenuo. Mi govorimo o realnom rastu. Realna je ekonomija narasla i stvorila realan višak vrijednosti koji sad možemo uložiti i vratiti građanima. Svakako ga vraćamo kroz jako veliki porast penzija, to je 200-250 miliona. Vraćamo ga kroz veći budžet poljoprivrede, kroz uvođenje dječijeg doplatka, kroz rast invalidnina. Apsolutno sve raste, a naše zaduženje pada."

Na pitanje kako pomoći građanima i staviti pod kontrolu rast cijena, premijer FBiH odgovara: "to je jedna globalna pojava. I ona s enaročito izražava kroz dvije skupine proizvoda - prehrana i energija. Na strani energije to je svakako cijena nafte i naftnih derivata koja najviše ugrožava naše stanovništvo. Znatno više od svega drugog. Što se tiče same energije imamo i električnu energiju koja je čak pet puta manja nego u EU i 12 godina se nije mijenjala i mi ove godine ni na kakav način nećemo dozvoliti da se to promijeni zato što je to amortizer skupoj nafti. Ali na drugoj strani hrana koju mi uglavnom ne proizvodimo, hrana je poskupila na svjetskom tržištu prije ukrajinske krize, prije svega zbog pandemije i zbog lošeg uroda prošle godine. Vlada je uradili četiri do pet stvari. Ona je, prije svega, ograničila marže. Mi ne možemo ograničiti cijenu zato što pšenica kad se uveze ili soja iz Brazila ona dolazi sa berze i ako je veća nema tu šta. Ili je nećete imati ili ćete je platiti skuplje. Ali ono što naši trgovci, prometnici zarađuju na tome smo mi fiksirali. to smo rekli da ne može biti veće od 8%. Ili za naftu 25 feninga. Vlada jedino može transferirati sad iz budžeta veće penzije, veće plate, veće invalidnine itd., ili nove transfere kroz ovu djecu, to je novih 100 miliona godišnje na tržištu i možemo iz robnih rezervi, za koje svi govore da su loše, međutim one uopšte nisu loše. Mi imamo robne rezerve žitarica za tri mjeseca za sve građane Federacije i dodajmo još 20 miliona maraka. Znači možemo raditi pakete mesnih proizvoda, brašna, deterdženta i ulja i razrađujemo tu metodu u saradnji sa općinama i kantonima."

O reformskim zakonima kaže da su se na Parlamentu sve stranke dogovorile da Vlada Federacije uradi zakon o minimalnoj plaći i da ga kao paket, zajedno sa zakonima o doprinosima i porezu na dohodak, upute u Parlament.

"Zato što SDP-ov zakon nije kompatibilan sa Vladinim Zakonom o dopirnosima i dohotku. Apsolutno nisu sinhronizirani i mi ćemo sad uraditi zakon i to, zajedno sa još izmjenama Zakona o radu, i Zakon o osnovnom osiguranju. To će se pretvoriti u set od pet zakona koji će se za jedan mjesec naći na Parlamentu."

"Do kraja godine ili mandata ključan je ovaj set od pet zakona. To su zakoni koji se rade jednom u 20-30 godina. To je četvrta noga reforme koju smo radili. Prva je bila finansijski tokovi, druga radno-pravno zakonodavstvo, treća Zakon o PIO-u i četvrto je fiskalni zakoni. to je kompletna reforma u jednoj državi kada je u pitanju ekonomija. Nevjerovatan će to imati uticaj na našu ekonomiju. Iza toga ćemo se naravno u narednom periodu baviti, vratit ćemo se fiskalizaciji jer imamo ozbiljne propuste u fiskalnom sistemu. Zadovoljan sam ovim mandatom. Postigao sam ciljeve zbog kojih sam došao. Potrošio sam više vremena za to zato što je naš sistem kompleksan, nisam računao da je to tako teško gurati kroz sistem, ali ipak sam ono što sam zacrtao, ja to ostvarujem ovim zakonima koje sam spomenuo", zaključio je Novalić.

federalna.ba