Novac za demobilisane borce u Brčkom - evidencija ili kupovina glasova?
Uoči predstojećih izbora, sve više se govori o zloupotrebi javnih sredstava za političku promociju. Ova praksa ne prolazi nezapaženo, a stručnjaci ističu potrebu za odgovornijim pristupom i većom sviješću među građanima.
Priča je iz godine u godinu ista. Zloupotreba javnih resursa u svrhu kupovine podrške na izborima učestala je pojava. Primjera radi, baš pred izbore – penzionerima u Distriktu jednokratna novčana pomoć. Po 100 maraka prvi put i za demobilisane borce bez obzira na njihov socioekonomski status.
Zvaničnici ovaj potez pravdaju činjenicom da je neophodno popraviti evidenciju svih onih koji su po bilo kojoj osnovi bili pripadnici sve tri vojne komponente. Međutim, postavlja se pitanje, je li stvarni razlog evidencija ili kupovina glasova?
„Vlasti to opravdavaju činjenicom da im trebaju svježe evidencije, meni to liči na još jedan način da se birači mobilišu“, kaže politički analitičar Admir Kadrić.
„Čim je to prvi put i pred same izbore, naravno da je to kupovima glasova. Protiv toga se borimo i mi smo prijavili te stvari i nadam se da će neko i odgovarati za to, da se neće moći to tako raditi“, kaže Damir Radenković, dugoročni posmatrač Koalicije Pod lupom.
Ovih dana brčanski političari na različite načine, najviše putem medija, koristeći svoj položaj, vrše promociju sebe i svoje političke opcije. Koalicija Pod lupom prati izborni proces i do sada je imala nekoliko prijava koje su se odnosile na zloupotrebu javnih sredstava korištenih za privatne, odnosno stranačke interese.
„Kada smo prijavljivali, svaki put smo otišli kod tih ljudi i skrenuli im pažnju da to ne treba i ne smiju da rade, a oni jednostavno nisu primijetili tu grešku. Šta nam to govori? Govori nam da oni jednostavno smatraju da je sve ovo njihovo i da oni mogu s tim da upravljaju kako oni žele“, dodaje Radenković.
Kupovina glasova i manipulacija narodom nije karakteristična samo za Brčko distrikt BiH – to je globalni fenomen. Ciljanje boračke populacije, s druge strane, budi nacionalne osjećaje kod stanovništva, smatraju stručnjaci.
„Time ulazimo u nešto što se naziva u sociologiji civilna, odnosno politička religija. Dakle, iskorištavanje nekih nacionalnih, etničkih osjećaja sentimenata, simbolike i rituala - da bi se obezbijedila neka viša ili čak i niža materijalna svrha“, objašnjava sociolog Elvin Delić.
Iako je važno da pravosudni sistem reaguje, ključna je lična svijest i odgovornost svakog čovjeka, da svoj glas ne prodaje za 50 ili 100 maraka. Kada to shvatimo, tek tada možemo očekivati istinske promjene u društvu.
federalna.ba