Nova poskupljenja u 2025: Institucije posjeduju mehanizme za kontrolu cijena, ali ih ne koriste
Osim konstantne političke krize, konstanta u našoj zemlji i u 2024. godini bila su poskupljenja, prvo osnovnih životnih namirnica, a potom i svega ostalog. Kako preživjeti, pita se veći dio bh. stanovnika, bez razlike među entitetskim, kantonalnim ili općinskim granicama. Cijene rastu, a zaštita potrošača ne postoji. Nažalost, ni prognoze za 2025. godinu nisu optimistične.
Sve je teže preživjeti mjesec u Bosni i Hercegovini. Cijene rastu neviđenom brzinom, a građani komentiraju da ih gotovo svaki dan dočeka novo poskupljenje. U kesama upola manje za isti novac koji su tek koji mjesec ranije trošili, prije svega, na hranu i piće. Sve je skupo, jedva se preživljava, jer plate i penzije ne prate poskupljenja:
Stopa inflacije u Bosni i Hercegovini u 2024. godini značajno je pala i najniža je od aprila 2021. Međutim, nema očekivanog pada cijena, jer, kažu ekonomski analitičari, tržište diktira cijene. Dozvoljeno je njihovo slobodno formiranje. Istovremeno, nema konkretnih mehanizama zaštite, što dovodi do divljanja cijena, novog pritiska i dodatnog siromašenja građana, kaže Admir Čavalić:
„Ovo trenutno nisu posljedice inflacije koja je dva posto godišnje u BiH, već određenih problema na globalnom nivou po pitanju cijene hrane.“
Ekonomski analitičar Dragan Gavran:
„Ako se bude prepušteno onim koji dominiraju na tržištu -trgovcima, bojim se da smanjenja cijena neće biti i da je odavno neohodno djelovanje domaćih vlasti.“
Međutim, vlastima očito odgovara povećanje cijena, jer u svoje kase skupe više novca i ne propuštaju se pohvaliti rekordnim prihodima bez ikakvog dodatnog rada i truda. Jedina pomoć kojom se pokušalo ublažiti jesu privremene mjere zaključavanja cijena koje su samo donekle urodile plodom, kaže Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura. Tvrdi, mehanizme za kontrolu cijena naše institucije, ipak, posjeduju:
„Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, zabranjeno je ostvarivanje ekstraprofita. Dakle, institucije mogu znati po kojoj je cijeni nešto nabavljeno, da li taj trgovac ostvaruje veću zaradu nego što je normalno. Mi nikad nismo čuli, nismo primijetili da su institucije nekoga kaznile po tom pitanju.“
Stručnjaci upozoravaju, ali građani i dalje trpe. Najteže je onima s najnižim primanjima i penzionerima. Federalna vlada, uprkos najavama, nije ni u 2024. uradila ništa na izmjenama zakona, ali je pokušala uredbama ublažiti porast troškova života. Pokazalo se da oni s najnižim primanjima nisu imali mnogo koristi od toga, jer je isplata pomoći zavisila od dobre volje poslodavaca. U 2025. godini vladina uredba o minimalnim primanjima mogla bi barem ublažiti stanje, ali pod određenim uslovima, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Selvedin Šatorović:
„Nikako da to ne bude ostavljeno na dobroj volji poslodavca i jedino će na taj način prave efekte uredbe vidjeti radnik sa najnižim primanjima. Ako imate opciju da je potrošačka korpa 3.100 KM, onda je pitanje i koliko će ova uredba o najnižim primanjima od 1.200 KM pomoći im da u punom kapacitetu prežive od prvog do prvog.“
Sve su prilike da će već s prvim danima 2025. godine uslijediti novi val poskupljenja i to elementarne namirnice brašna, što je izvjesno kao i poskupljenje struje u RS-u. A to će, bez dilema, pokrenuti nova poskupljenja i u drugim sektorima što ne daje nadu za poboljšanje situacije.