Nova izvršna i zakonodavna vlast na federalnom nivou realnost ili komplikacija?

Formiranje vlasti u BiH počelo je i prije nego što je izborni proces završen. Tek je završeno žrijebanje za Dom naroda federalnog Parlamenta, a preostao je još izbor delegata za državni Dom naroda. Stranke Osmorke dogovorile su koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om dok SDA i DF tvrde da imaju kontrolni paket u Klubu Bošnjaka u Domu naroda federalnog Parlamenta od kojeg zavisi imenovanje rukovodstva Federacije, Vlade Federacije te Doma naroda državnog Parlamenta. Priželjkuje se da visoki predstavnik ponovo umiješa svoje prste iako i ovi dosadašnji njegovi potezi nisu otklonili prepreke za nesmetano funkcioniranje vlasti u Federaciji BiH.

Prema nametnutim odlukama visokog predstavnika klubovi konstitutivnih naroda broje po 23 delegata. Za predlaganje članova Predsjedništva Federacije u prvom krugu potrebno je 11 delegata.  Ako oni predlože kandidata za predsjednika odnosno potpredsjednika onda nema potrebe za drugim krugom. Međutim, ako ne dođe do izbora – prvi krug se ponavlja. Ako se ne predlože kandidati u roku od trideset dana onda se ide u drugi krug tj. broj potrebnih potpisa delegata spušta se sa jedanaest na sedam.

Tim odredbama, prema mišljenju mnogih visoki predstavnik Kristijan Šmit je osigurao HDZ da može da predloži člana Predsjedništva Federacije. Međutim, učvršćujući HDZ BiH u vlasti, Šmit je, nesvjesno, učvrstio i SDA. Sekretar Doma naroda federalnog Parlamenta Izmir Hadžiavdić pojašnjava da izborom 13 delegata  SDA i DF očigledno će biti jedini u mogućnosti da potpišu člana Predsjedništva Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Osmorka smatra da imaju 11 delegata da predlože kandidata iz reda srpskog naroda, a HDZ iz reda hrvatskog.

„Prilikom konstituiranja Doma naroda ili možda sjednicu poslije, bićemo u prilici da vršimo izbor Predsjedništva Federacije. Nazivam ga Predsjedništvom jer se u prvom krugu biraju tri člana pa će oni prema amandmanu Kristijana Šmita između sebe birati predsjednika a ako ga ne izaberu onda ga bira Predstavnički dom.“ 

Kandidat iz reda bošnjačkog naroda mora proći glasanje u Zastupničkom domu ali prema raspoloženju stranaka Osmorke, upitna je podrška, kaže Hadžiavdić. 

„Čini mi se da neće svi politički subjekti iz Osmorke glasati u Predstavničkom domu za kandidata iz reda bošnjačkog naroda kojeg predloži SDA i DF. Ali ako bi se i dogodilo, onda ćemo imati tri člana Predsjedništva koji će međusobno birati predsjednika i onda su oni u obavezi da imenuju vladu uz konslutacije sa prmeijerom. Predsjednik će biti u situaciji da imenuje uz saglasnot potpredsjendika.“ 

Stranka demokratske akcije je nepoželjna u koalicijskim projekcijama. Lider Bakir Izetbegović ignoriše sve ono što se dešava na političkoj sceni.

Osmorka trenutno nema dovoljno ruku zato prizivaju reakciju OHR-a. Visoki predstavnik može reagirati na način da se drugi krug aktivira ako se u prvom krugu ne izabere kandidat za predsjednika odnosno potpredsjednika. Onda je to potpuno razvlašćivanje Doma naroda. Druga varijanta je nametanje odluke prema kojoj su za imenovanje Vlade dovoljni potpisi predsjednika i jednog potpredsjednika. I to bi, kratkoročno, riješilo “blokadu” SDA, ali bi dugoročno najviše moglo koštati HDZ. Naime, kada se formira takozvano Predsjedništvo Federacije kojeg čine po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat oni međusobno odlučuju ko će biti predsjednik. Tako se, recimo, Bošnjak i Srbin iz građanskih partija mogu dogovoriti da predsjednik Federacije bude – Srbin. U tom slučaju Hrvat ostaje potpredsjednik. Ako bi Šmit nametnuo odredbe prema kojima bi bio dovoljan potpis predsjednika i jednog potpredsjednika, Vlada bi mogla biti imenovana bez potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda. Postoji, realno, i treća mogućnost da Šmit donese “ad hoc” odluku kojom bi on, umjesto mogućeg SDA-ovog potpredsjednika imenovao Vladu. No, to bi, u konačnici značilo da trinaest Bošnjaka u Domu naroda ne vrijedi onoliko koliko vrijedi trinaest Hrvata. Da zaključimo, Dom naroda federalnog Parlamenta je ključ formiranja vlasti. Sekretar Doma Izmir Hadžiavdić:

„Dom naroda Parlamenta FBIH je ishodište vlasti i za državni Parlament budući da se iz federalnog Doma naroda bira 10 od 15 članova državnog Doma naroda,  pet Bošnjaka i pet Hrvata.  Prema sadašnjim omjerima ne vjerujem da će iko imati, nisam siguran ni da će HDZ imati 4 od pet delegata. Vidjet ćemo šta će se dogoditi.“

Za sada se još uvijek ne zna kada će biti konstituirajuća sjednica Doma naroda federalnog Parlamenta. Od momenta verifikacije mandata delegata počinje teći drugi rok od 30 dana koji je vezan za konstruiranje Doma naroda i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije. Koliko god da neko želi da međunarodna zajednica rješava naše unutrašnje nesuglasice, ne postoji odluka visokog predstavnika koja je jača od političkog dogovora.