Njemačka između Amerike i Rusije
Ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, nema ništa od Sjevernog toka dva, poruka je koja je snažno odjeknula prije svega u Evropi i Njemačkoj, ali sigurno i u Rusiji. Rekao je to američki predsjednik Joe Biden nakon sastanka sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Washingtonu. Scholz je, pak mudro odšutio na tu izjavu, svjestan da ukrajinska kriza ne smije otvoriti ni najmanju pukotinu među zapadnim saveznicima.
„Ukoliko Rusija izvrši invaziju, to znači ponovni prelazak tenkova i trupa preko ukrajinske granice. Onda više neće biti Sjevernog toka 2. Zaustavit ćemo Sjeverni tok 2", rekao je Biden.
Neki su ove Bidenove riječi opisali kao riku nemoćnog ostarjelog lava, dok su drugi skloniji tvrdnji da je to američki predsjednik izjavio potpuno svjestan svoje moći na čelu supersile. Kako god, radi se o direktnoj prijetnji koju je Biden iznio nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, koji je, po mnogima, mudro prešutio oštre Bidenove riječi i na direktno novinarsko pitanje, spominjanje kontroverznog gasovoda.
"Hvala vam na pitanju. Želim biti u potpunosti jasan. Intenzivno smo se pripremali, neophodne sankcije će biti spremne ukoliko dođe do vojne agresije protiv Ukrajine. Neophodno je da budemo unaprijed spremni da bi Rusija jasno razumjela da se radi o dalekosežnim, obimnim mjerama. Dio procesa je da u javnosti ne govorimo o svim detaljima jer bi Rusija mogla shvatiti da se možda sprema još nešto. Veoma smo spremni preduzeti dalekosežne mjere sa našim saveznicima, sa Sjedinjenim Državama. Budite uvjereni da neće biti mjere u kojoj će nam se pristupi razlikovati", kazao je Scholz.
Da li je Biden zadovoljan sa ovakvim Scholzovim odgovorom drugo je pitanje, ali je mantra o zapadnom jedinstvu spram Rusije o pitanju Ukrajine ostala neupitna.
"Nema potrebe za obnavljanjem povjerenja. Njemačka je jedan od naših najvažnijih saveznika na svijetu. Nema nikakve sumnje u partnerstvo između Njemačke i Sjedinjenih Država. Što se tiče pomoći Ukrajini, njemački finansijski doprinos je među najvećim. Njemačka dugo vremena prednjači u ustupanju ekonomske pomoći. Međutim, o tvrdnjama američkih medija da Njemačka nije pouzdana, Njemačka je u potpunosti, u cjelosti pouzdana. Ne sumnjam ni najmanje u Njemačku", naveo je predsjednik SAD-a.
Njemački kancelar kaže: "Ujedinjeni smo. Transatlantsko partnerstvo između Njemačke i Sjedinjenih Država je jedan od temelja njemačke politike, koji će i u budućnosti ostati jednako relevantan. To će uvijek biti jedan od naših glavnih prioriteta. Što se tiče NATO-a, mi smo u kontinentalnoj Evropi država koja daje najveće doprinose, finansijske i vojne. Nismo jednaki sa Sjedinjenim Državama, koje daju najveću finansijsku podršku Ukrajini. Od 2014. godine, oko 2 milijarde dolara, direktne bilateralne podrške i kroz Evropsku uniju, dodatnih 3,8 milijardi će biti ustupljeno Ukrajini, dakle značajna finansijska sredstva za stabilizaciju ukrajinske ekonomije. Tu vrstu doprinosa smo spremni nastaviti ustupati u budućnosti. Prijateljstvo između naših dviju država je veoma snažno i neraskidivo."
"Poruka koja dolazi iz Washingtona jeste da su kancelar Scholz i predsjednik Biden složni. Iako kancelar Njemačke nije htio otići toliko daleko koliko je to učinio predsjednik Biden rekavši da ključni gasovod, koji hoće ili bi mogao utjecati na evropske zalihe energenata, neće biti stavljen u pogon ukoliko Rusija izvrši invaziju. Nijemci nisu bili voljni javno izreći prijetnje o nepokretanju gasovoda, dijelom zato što su zabrinuti da bi Rusija to mogla iskoristiti kao još jedno opravdanje, još jedan izgovor za invaziju na Ukrajinu", smatra novinar AP-a Matthew Lee.
Ipak, sjena pitanja kontroverznog gasovoda izazvala je zlurade komentare, naročito u Moskvi, tipa da je Njemačka pod patronatom Amerike te okupirana zemlja. Međutim, doista je ispalo da Biden prijeti o nečemu što nema ama baš nikakve veze sa Amerikom. Podsjećamo, gasovod Sjeverni tok 2 je pokrenut između ruskog Gazproma i nekoliko evropskih energetskih kompanija. Međutim, i tu postoji mala začkoljica, slučajno ili ne, njegovu gardnju je dogovorila bivša njemačka kancelarka Angela Merkel ubrzo nakon postizanja dogovora u Minsku o zasutavljanju rata u Ukrajini nakon prve ruske invazije na tu zemlju i aneksije Krima 2014. godine. Ugovor je potpisan već naredne 2015., a gradnja započela 2016. godine. Dakle, to je tada bila cijena koju je naplatio ruski predsjednik Vladimir Putin, a pri tome je uzeo Krim i stavio pod efektivnu kontrolu proruski region Donbas u istočnoj Ukrajini. Kada se sve to uzme u obzir, onda je jasno da Zapad i dalje može očekivati prijetnje i pritisak iz Moskve.
"Važno je da svi saveznici, Sjedinjene Države i Njemačka, transatlantsko partnerstvo između Sjedinjenih Država i Evrope, NATO, da svi govore isto. Jedinstvenim glasom i da radimo zajedno. Veoma jasno smo rekli da će, ako dođe do vojne agresije na Ukrajinu, uslijediti obimne sankcije koje smo zajednički definirali, na koje smo svi pristali. Rusija će platiti visoku cijenu, to je veoma jasna poruka koju su svi razumjeli i mislim da su je razumjeli i u Rusiji", istakao je Scholz.
Amerika, bar javno, za sada još nije nagovorila Njemačku da gasovod Sjeverni tok 2 doda na listu sankcija, jer je bjelodano jasno da bi taj potez nanio, osim Rusiji i vrlo konkretne finansijske gubitke i Njemačkoj. Berlin očito duboko vjeruje u diplomatsko rješenje krize, što se može dodatno pojasniti i velikim angažmanom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, no Rusija ne popušta, čemu svjedoči i početak velikih vojnih vježbi u Bjerousiji gdje je na granici sa Ukrajinom raspoređeno 30 hiljada ruskih vojnika.
federalna.ba