Niz je optužbi na račun Ibre Berila i ostalih
Tužilaštvo Kantona Sarajevo zatražilo je jednomjesečni pritvor za Ibru Berila, Nađu Milišić, Edinu Džigal i Adisa Mulaosmanovića, koji su uhapšeni u akciji Incitat. Niz optužbi i krivičnih djela, a u središtu svega - gradnja na Bjelašnici. Osumnjičeni su za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i pranje novca kako bi ostvarili lične interese. Time su državu oštetili za višemilionske iznose. Istovremeno, počinili ekocid, a olimpijsku planinu pretvorili u gradilište sa sumnjivim urbanističkim planom.
“Ne zovi, ne piši, ne diši” – metoda kojom su se vodili optuženi u akciji, naveo je tužitelj pri čitanju uvodnog izlaganje optužnice. Prevedeno, telefoni bačeni, dokazi obrisani. Optužbe konkretne: Ibro Berilo sa ostalim osumnjičenima, od 2013. godine u kontinuitetu je vršio krivična djela zloupotreba ovlaštenja. Više od 100 stranice optužnice. Nezakonitim eksproprijacijama osumnjičeni su otimali državno zemljište u tri navrata na području Babinog dola na Bjelašnici. Samo u jednom navratu oštetili su državu za tri miliona maraka. Zbog težine i obima krivičnih dijela za koja ih se tereti, tužilaštvo je zatražilo jednomjesečni pritvor.
„Pritvor im je predložen zbog opasnosti od uticaja na svejdoke, prikrivanje dokaza, potom opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, dok je u odnosu na Berila i Milišić i zbog opasnosti da bi njihovim boravkom na slobodi moglo doći do uznemirenja javnosti“, kazala je Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva KS-a.
Istraga je fokusirana na činjenici da je zemlja na kojoj su izgrađeni skoro svi apartmanski objekti na Bjelašnici nezakonito prodata te da su nakon toga izdavane građevinske dozvole bez određenih planskih dokumenata koje se donosi na nivou kantona. Dakle, Berilo je donosio akte i odredbe na nivou općine Trnovo zanemarujući kantonalne i federalne akte.
„Općina Trnovo, prema onome što sam ja otkrio, kupila je od Sarajevo šuma - koje, pokazala je istraga, nije moglo prodavati zemlju jer se radi o državnoj zemlji - preko 200 kvadratnih metara šumskog zemljišta. Oni su zemljište kupovali po cijeni od 2,5 do 3 KM po kvadratnom metru, a onda na javnim licitacijama investitorima prodavali po početnoj cijeni od 115, zadnja cijena po 150 maraka po kvadratnom metru“, podsjeća novinar CIN-a Azhar Kalamujić.
Dakle, prema računici, načelnik Trnova i njegovi saradnici dobili su 22,6 miliona maraka za zemlju koju su platili 780 hiljada maraka. U toku istražnih radnji, preslušavanjem razgovora osumnjičenih, Edina Džigal izjavila je da “će svi iz općine Trnovo otići u zatvor”. Prodaja zemljišta i gradnja vršeni su na osnovu izrađene studije. Međutim samu studiju izradila je Općina Trnovo, a resorno kantonalno ministarstvo dalo pozitivnu ocjenu, bez razmatranja izvještaja na sjednici Vlade. Studiju su odbili potpisati prethodna dva ministra, no trenutni, Bojan Bošnjak, u njoj nije vidio problem.
„Dokument o kojem se u javnosti špekuliše je možda iz 2021. godine. Međutim, dokument iz 2024. godine, koji očigledno nije shvaćen, a vjerovatno ni pročitan, dostupan je na web stranici Ministarstva i dokument je iza kojeg stoji Vlada Kantona Sarajevo. Kroz potrebne procedure za davanje predmetnog mišljenja pribavljena su mišljenja i drugih nadležnih institucija, što je ugrađeno u dokument koji se kao i Ministartvo pokušava diskreditirati ovih dana“, saopćeno je iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture i prostornog uređenja KS-a.
Bivši ministar komunalne privrede, infrastrukture i prostornog uređenja KS-a Almir Bečarević odgovara: „Ministarstvo kaže da nismo čitali taj dokument. Evo, da ja ministru poručim – neka pročita primjedbe gdje mu njegova nadležna ministrica, iz federalnog ministarstva zaštite okoliša, u svom osvrtu upravo na tu strategijsku ocjenu kaže da mu ne može dati pozitivno mišljenje. U toj strategijskoj procjeni, za koju kažu da nismo čitali, predviđeno je da gore bude 20.000 žitelja. Je li to nekome normalno?“.
Odbrana Berila kao argument je navela da tužilac nepotrebno unosi paniku da će zbog toga 2.000 građana ostati bez apartmana na Bjelašnici. A među njima, brojni su rođaci, prijatelji i kumovi, osumnjičenih. Tužilac je također naveo da su Berilo i njegovi saradnici aktivno vršili utjecaj na nosioce izvršne i zakonodavne vlasti.
„Sastajao se sa političarima i direktorima javnih preduzeća. Njihov rad niko dugo nije nadgledao, Ured za reviziju institucija posljednji izveštaj objavio je čak prije 8 godina. i tada su utvdili da je Općina formirala komunalno preduzeće koje nije imalo svoje mašine, kojima je Općina davala tendere, a oni su kao podizvođače angažirali privatne firme od kojih su neke sa, recimo, porodicom Milišić“, ističe Kalamujić
Nije porodica Milišić jedina dobila dio kolača. U objektu Aroma, Edina Džigal dobila je apartman 32, a Ibro Berilo Apartman 23. Peti među osumnjičenima je Nermin Demirović, bivši direktor Sarajevo šuma - još je nedostupan Tužilaštvu jer je, navodno, na godišnjem odmoru.
federalna.ba