Niz elemenata uvršteno na prijedlog Liste nematerijalne kulturne baštine KS

Niz elemenata uvršteno na prijedlog Liste nematerijalne kulturne baštine KS

Radna grupa za popis nematerijalne baštine koja je formirana na  prijedlog UNESCO kancelarije u Sarajevu i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a u suradnji sa JU Muzej Sarajeva, sastavila je prijedlog Liste nematerijalne kulturne baštine Kantona Sarajevo.

Na listi su: Sevdalinka, Proslava sv. Ante Padovanskog na Bistriku, Aščinice - mjesta na kojima se pripremaju i služe tradicionalna jela, Sarajevski ćevapčići, Džandar baklava, Sarajevski samun/somun - umijeće pripreme i način upotrebe, Kujundžije/Zlatari, Muvekit - umijeće navijanja i održavanja satnog mehanizma "a la turca" na Sahat kuli, Izrada filigranskih predmeta (kujundžijski zanat i zlatarski zanat), Pravljenje i upotreba đulbešećera – slatka od ruže, Tradicionalni život stanovnika bjelašničkog kraja, Kazandžijski zanat, Krsna slava, Hodočašće na grob Rav. Mojsija Moše Danona, Sarajevski Purim, Sarajevski žargon, Ramazanski top, Sarajevski krug želja/Sarajevski duhovni put i Umijeće izrade sarajevske papuče.

Predsjednica Radne grupe bila je muzejska savjetnica i predsjednica ICOM-a BiH Alma Leka, te članovi mr. sc. Mirela Šečić Miličević, ekspert za nematerijalnu kulturnu baštinu, Federalno ministarstvo kulture i sporta; prof. dr. Lejla Kodrić Zaimović, profesor na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke, Filozofski fakultet UNSA; mr. sc. Lebiba Džeko, muzejska savjetnica, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i Amra Madžarević, muzejska savjetnica, Muzej Sarajeva.

Predsjednica Radne grupe Alma Leka u razgovoru za Fenu istakla je da je izvršeno preliminarno identificiranje i definiranje jednog broja elemenata nematerijalne kulturne baštine prisutne na teritoriji Kantona Sarajevo. Prijedlozi su sačinjeni tako da ukazuju na raznovrsnost i bogatstvo tradicionalnog kulturnog stvaralaštva u Kantonu, obuhvatajući kulturne identitete svih građana, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

- Važno je napomenuti da je ovaj popis elemenata nematerijalne baštine Kantona Sarajevo u ovom momentu početni i pokazni primjer koji bi se trebao, nakon usvajanja i objave, nastaviti dopunjavati i ažurirati sa novim prijedlozima - potcrtala je Leka.

Ona navodi da je sljedeća faza rada na Listi kontakt sa nositeljima elemenata navedenih u listi i dobijanje njihove pisane saglasnosti za upis, na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa/baštine Federacije Bosne i Hercegovine, koja je dio Preliminarne otvorene liste nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

- Na ovaj način bi se dobili svi podaci potrebni za donošenje rješenja o upisu elemenata nematerijalne baštine sa područja Kantona Sarajevo. Za dugotrajne i uspješne rezultate na ovom području potrebni su veliki napori svih razina našeg društva: stručnih institucija, udruženja građana i privatnog sektora - navela je Alma Leka.

Govoreći o karakteristikama predloženih dobara na listi nematerijalne baštine, muzejska savjetnica i predsjednica ICOM-a BiH Alma Leka kaže da su tu između ostalog i međukulturni dijalog, tolerancija, ljudska kreativnost i kulturna raznolikost Sarajeva.

Leka je istakla da je nematerijalna kulturna baština glavni pokretač kulturne raznolikosti i garant održivog razvoja u Kantonu Sarajevo, unutar kojeg se kroz usmenu tradiciju i jezik, potom scensku umjetnost, društvenu praksu, rituale i praznike izražavaju kreativnost, znanje, vještine i duh ljudi koji ga stvaraju. Njegovanjem, očuvanjem i prenošenjem ove "žive kulturne baštine", čuva se historija, kultura i tradicija, što izaziva osjećaj identiteta i kontinuiteta naroda koji žive u Kantonu Sarajevo.

- Razumijevanje nematerijalne kulturne baštine različitih zajednica pomaže u međukulturalnom dijalogu i potiče međusobno poštivanje drugih načina života. Upravo su kulturna raznolikost, multikonfensionalnost  i duga tradicija održavanja autentične kulturne baštine faktori koji su doprinijeli i doprinose specifičnom nematerijalnom kulturnom naslijeđu kakvo Kanton Sarajevo ima danas - ocijenila je Leka, dodavši da su način čuvanja i prenošenja nematerijalne kulturne baštine rezultat višestoljetne sedimentacije i isprepletenosti kulturnih izraza u Sarajevu.

Ona smatra da je nematerijalna kulturna baština veoma važan segment cjelokupne baštine.

- Kad kažemo nematerijalna baština mislimo na “živu kulturu” koja prolazi kontinuirane evolutivne procese u skladu s društvenim promjenama - precizirala je u razgovoru za Fenu muzejska savjetnica i predsjednica ICOM-a BiH Alma Leka.

UNESCO Konvencijom iz 2003. nematerijalna kulturna baština je definirana kao prakse, prijedlozi, izrazi, vještine kao i svi povezani instrumenti, objekti, vještački proizvodi i kulturni prostori koje zajednice, grupe, a u nekim slučajevima i pojedinci priznaju kao dio svog kulturnog naslijeđa. BiH je ovu Konvenciju ratificirala 16. jula 2008. godine. U cilju očuvanja nematerijalne kulturne baštine svaka zemlja članica Konvencije uspostavlja jedan ili više inventara/lista/popisa na njenom teritoriju, što je i obaveza.

- Prema Zakonu o zaštiti kulturne baštine KS (Sl. novine KS 2/00) u članu 2 - zaštita, korištenje i obnova baštine djelatnost je od značaja za očuvanje kulturnog identiteta naroda u Kantonu i ostvarivanje prava na taj identitet. Ovaj Zakon star je 22 godine i ne prepoznaje termin nematerijalno kulturno dobro. Nadalje, Zakon o muzejskoj djelatnosti KS (Sl. novine KS, br. 13/17) navodi da se očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa provodi čuvanjem zapisa o njima, kao i podsticanjem njihovog prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama, a Pravilnikom o evidentiranju i načinu čuvanja zapisa o nematerijalnom kulturnom dobru (Sl. novine KS, br. 1/19) reguliraju se sadržaj i način vođenja evidencije i način čuvanja zapisa o nematerijalnom kulturnom naslijeđu koje se čuva u muzejima i galerijama u KS, te u muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih lica u KS, kao i postupci koji se odnose na evidentiranje i čuvanje zapisa o nematerijalnom kulturnom naslijeđu - navela je.

Pod mjerama zaštite koje bi doprinijele radu na očuvanju, promociji i zaštiti elemenata nematerijalne baštine u KS, pojašnjava Alma Leka, podrazumijeva se i osvješćivanje i senzibiliranje javnosti i lokalne zajednice o vrijednosti i krhkosti nematerijalne baštine, osobito među mlađim naraštajima, organiziranje posebnih obrazovnih programa, ali i programa obrazovanja unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose.

Alma Leka također navodi da je jedan od prijedloga Radne grupe kada su u pitanju aktivnosti na zaštiti ove vrste baštine, odnosno aktivnosti na valorizaciji, popisivanju, dokumentiranju i promociji nematerijalne kulturne baštine Sarajeva i osnivanje centra ili odsjeka za nematerijalno kulturno naslijeđe Kantona Sarajevo pri Muzeju Sarajeva.

- Navedeni centar ili odsjek bi svjedočio o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti, u kojem bi se realizirali svi daljnji koraci, te radio u skladu sa ciljevima UNESCO-ove Konvencije - osvješćivanje javnosti o vrijednosti i krhkosti nematerijalne baštine koja je izložena različitim društveno -historijskim utjecajima što dovode do njezina nestajanja. Posebice među mlađim naraštajima, zatim organiziranje posebnih obrazovnih programa, ali i programa obrazovanja unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose, dijelilo znanje i iskustvo, senzibilizirala javnost i lokalna zajednica, te osmišljavale i realizirale aktivnosti i programi u KS - podvukla je.

Leka je kazala da bi podršku radu budućeg centra trebala dati stručna komisija koja bi se formirala pri Ministarstvu kulture i sporta KS. Zadatak ovog tijela bi bila valorizacija i obrada prijedloga za upis na uspostavljenu Listu, davanje smjernica i uputa u skladu sa načelima Konvencije 2003. Ovakav sistem koji podrazumijeva stručnu komisiju pri nadležnom ministarstvu postoji u zemljama okruženja, a članovi su stručni djelatnici - etnolozi, historičari, vanjski suradnici iz naučnih instituta, fakulteta, muzeja i srodnih ustanova, stručnjaci za tradicijsku kulturnu baštinu..

- Tradicija i običaji sastavni su dio kulture svakog naroda, i vrlo su važni za stvaranje vlastitog identiteta, jer u usporedbi s običajima iz drugih kultura mogu se prepoznati razlike, ali i sličnosti koje povezuju te dvije kulture. U tom smislu je vrlo važno očuvati svoj vlastiti kulturni identitet i stvari koje svaki narod, grad i zemlju čine jedinstvenim i prepoznatljivim u svijetu - podvukla je Alma Leka u razgovoru za Fenu.

federalna.ba/Fena

nematerijalno kulturno blago nematerijalna kulturna baština Kanton Sarajevo
Radnici Kanton Sarajevo protesti
0 08.12.2022 09:40
zagađenje aerozagađenje zagađenost zraka Kanton Sarajevo
0 27.11.2022 14:30