"Nikad se neću vratiti", masovni egzodus Armena iz Nagorno-Karabaha

Sve veći broj etničkih armenskih izbjeglica bježi iz Nagorno-Karabaha nakon što je Azerbejdžan prošle sedmice zauzeo sporni region. Više od 6.500 ljudi je do sada prešlo u Armeniju iz enklave, u kojoj živi većina od oko 120.000 etničkih Armena.

Oni su otišli nakon što je vlada u Jerevanu objavila planove za preseljenje onih koji su ostali bez krova nad glavom u borbama. Armenski premijer upozorio je da je etničko čišćenje "u toku" u regionu. „To se upravo sada dešava, i to je veoma žalosna činjenica jer smo pokušavali da upozorimo međunarodnu zajednicu na to“, rekao je Nikol Pašinjan novinarima.

Azerbejdžan je rekao da želi da reintegriše etničke Armene kao "ravnopravne građane". Predstavnici Armenije i Azerbejdžana trebalo bi da se sastanu na razgovorima koje podržava EU u Briselu kasnije u utorak – što su prvi takvi razgovori od zauzimanja Nagorno-Karabaha. Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller pozvao je obje strane da postignu trajni mirovni sporazum. U glavnom gradu Karabaha, Stepanakertu, navodno je u eksploziji na benzinskoj pumpi teško povrijeđeno više od 200 ljudi, napisao je lokalni ombudsman za ljudska prava Gegham Stepanyan u objavi na X, ranije poznatom kao Twitter.

Još nije jasno šta je izazvalo eksploziju. Kako ljudi bježe, na granici s Armenijom dolazi do velikih gužvi u saobraćaju. BBC je razgovarao s nekim od izbjeglica koje su u nedjelju stigle u grad Goris u Armeniji, blizu granice sa Karabahom.

"Cijeli život sam dao svojoj domovini", rekao je jedan čovjek. "Bilo bi bolje da su me ubili nego ovo." Jedna žena, Veronika, rekla je za BBC da je ovo drugi put da je postala izbjeglica. Prvi put je bilo tokom sukoba 2020. godine.

Na glavnom trgu u Gorisu je gužva. Obližnje pozorište je pretvoreno u bazu Crvenog krsta. Tatiana Oganesyan, doktorica i šefica fondacije doktora i volontera koja sada pomaže izbjeglicama u Gorisu, rekla je za BBC da su ljudi koji su došli kod ljekara iscrpljeni, pothranjeni i psihički slomljeni. „Ljudi su u šoku, govore nam: trebaju mi tablete, plave su“, kaže ona. Liječnici tada trebaju otkriti lijekove i pronaći ih za njih.

„Nemamo ništa“, kaže starija žena koja je upravo stigla u Goris. Ona pokazuje na svoj džemper, govoreći da je to sve što je mogla ponijeti sa sobom od kuće. Njen sin je na štakama blizu nje. U obližnjem selu Kornidžor, izbjeglice koje su bile u procesu rekle su da ne vjeruju da bi mogle biti sigurne pod vlašću Azerbejdžana i da ne očekuju da će se ikada moći vratiti kući. Armenska vlada je u nedjeljnom saopćenju navela da je stotine izbjeglica već dobilo stambeni smještaj koji finansira vlada.

Ali jasan plan kako se nositi sa masovnim prilivom ljudi je izostao. Premijer Pashinyan je prošle sedmice objavio da postoje planovi za zbrinjavanje do 40.000 izbjeglica. Armeni s kojima je BBC razgovarao rekli su da su spremni primiti izbjeglice u svoje domove.

U međuvremenu, više od 140 ljudi uhapšeno je u ponedjeljak u Jerevanu nakon najnovijih antivladinih protesta, javljaju lokalni mediji koji se pozivaju na ministarstvo unutrašnjih poslova zemlje. Novinska agencija Tass javila je da su specijalne snage počele da pritvaraju demonstrante koji su blokirali puteve u Jerevanu.

Policija je također bila stacionirana ispred glavne zgrade vlade, u kojoj se nalazi premijerov ured i u koju demonstranti pokušavaju provaliti. Protesti su prvi put izbili prošle sedmice zbog vladinog rješavanja krize u Nagorno-Karabahu. Pashinyan je optužen da je dao previše ustupaka Azerbejdžanu, te se poziva na njegovu ostavku.

Armenske separatističke snage na toj teritoriji pristale su da se razoružaju u srijedu, nakon munjevite azerbejdžanske vojne ofanzive. Armenija je više puta govorila da za masovni egzodus iz regiona bile krive azerbejdžanske vlasti. U televizijskom obraćanju u nedjelju, Pashinyan je rekao da će mnogi unutar enklave "protjerivanje iz domovine vidjeti kao jedini izlaz" osim ako Azerbejdžan ne obezbijedi "stvarne životne uslove" i "efikasne mehanizme zaštite od etničkog čišćenja".

Ponovio je da je njegova vlada spremna da "s ljubavlju dočeka našu braću i sestre".

Ali David Babayan, savjetnik etničkog armenskog lidera Nagorno-Karabaha Samvela Shahramanyana, rekao je za Reuters da očekuje da će skoro svi otići. Njegov narod "ne želi da živi u sastavu Azerbejdžana – njih 99,9% radije će napustiti naše historijske zemlje", rekao je on.

"Sudbina našeg jadnog naroda ući će u historiju kao sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet", rekao je on Reutersu. "Oni odgovorni za našu sudbinu jednog dana će morati da odgovaraju pred Bogom za svoje grijehe."

Nagorno-Karabah - planinski region na južnom Kavkazu - međunarodno je priznat kao dio Azerbejdžana, ali ga već tri decenije kontrolišu etnički Armeni. Enklavu je podržala Armenija - ali i njihov saveznik Rusija, koja već godinama tamo ima stotine vojnika. Pet ruskih mirovnjaka je ubijeno - zajedno sa najmanje 200 etničkih Armena i desetinama azerbejdžanskih vojnika - u napadu azerbejdžanske vojske prošle sedmice.

U nedjelju je azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopćilo da je zaplijenilo još vojne opreme, uključujući veliki broj raketa, artiljerijskih granata, mina i municije. Uprkos javnim uvjeravanjima Azerbejdžana, postoji bojazan u vezi sa stanovnicima Nagorno-Karabaha, jer je dozvoljena samo jedna isporuka pomoći od 70 tona hrane otkako su separatisti prihvatili prekid vatre i pristali na razoružanje.

Etnički armenski lideri kažu da su hiljade ljudi bez hrane i skloništa i spavaju u podrumima, školskim zgradama ili napolju.

federalna.ba/BBC