Ni reformi ni posrednika u pregovorima: EU traži jednog, BiH nudi tri
Nakon višemjesečnih zakazivanja, pa odgađanja, za sutra najavljen sastanak koalicionih partnera na državnom nivou. Teme brojne. Fokus bi, prema najavama, trebao biti evropski put i Plan rasta. Ipak, dane uoči sastanka obilježili su konkretni zahtjevi iz RS-a. Traže poziciju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom. Slijedi li nova tema za političke rasprave?
Reforme na čekanju, EU put Bosne i Hercegovine u zastoju. Sutra nova šansa za dogovor i postizanje napretka. U ionako komplikovanim odnosima, dodatni problem moglo bi biti imenovanje glavnog pregovarača s EU. Pozicija koju izričito žele vlasti RS-a.
“Izmišljaju razne priče o tome kako sad trebaju biti trojica, uvijek kada je srpsko mjesto logično da bude, pokušava se to razraditi - pa da budu rotirajuća, a EU kaže ne mogu trojica i ne može biti rotirajuća, mora biti jedan. Sasvim razumno ćemo tražiti da glavni pregovarač bude Srbin iz RS-a”, poručio je Milorad Dodik, predsjednik RS-a (SNSD).
Zanimljivo je da poziciju traže iz SNSD-a, čija politika je u nizu izvještaja okarakterisana kao antievropska, a Dodik označen glavnim krivcem za zastoje. Ipak, koalicioni partneri nisu isključivi. Zavisi sve od imena i kompetencija.
“Dodik je i na ranijim sastancima isticao da je Borjana Krišto iz reda hrvatskog naroda, da je ministar vanjskih poslova iz reda bošnjačkog naroda i da bi ova pozicija trebala pripasti nekome iz RS-a, što je uredu i to smo rekli na sastanku, ali da zavisi od imena osobe koja će biti predložena. Neko za koga možemo procijeniti da je profesionalan, da je na visini tog teškog zadatka. Napomenut ću vas da će taj pregovarač Bosne i Hercegovine imati dva zamjenika, koji će se vjerovatno i rotirati”, kaže Predrag Kojović, poslanik NS-a u Predstavničkom domu BiH.
Poznavaoci prilika ocjenjuju da je prioritet kompetentnost, a ne stranačka podobnost.
“Niko ne problematizira činjenicu da bi to mogao i trebao biti neko iz RS-a, ali prije svega treba biti kompetentna i stručna osoba s visokim meritokratskim zvanjem i znanjem i profesionalnim pristupom i razumijevanjem situacije unutar Bosne i Hercegovine”, navodi Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.
U nizu pitanja o kojima koalicioni partneri trebaju razgovarati je i izborna reforma. O njoj stajališta godinama nepromijenjena i suprotstavljena. A nije jedino.
“Naravno, mi ćemo pokrenuti odmah pitanje Izbornog zakona, sad je pravo vrijeme da se o tome razgovara”, ističe Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
“Imamo pitanje Ustavnog suda i to je važan i težak korak, pogotovo za lidere nacionalnih stranaka, koji moraju prihvatiti to da će se ulaskom u EU smanjivati utjecaj etničke demokratije i etničkog odlučivanja u korist profesionalnog odlučivanja”, poručuje Kojović.
Da li partneri na državnom nivou u vlasti sutra mogu napraviti iskorak o pitanjima o kojima nije bilo približavanja stavova i ko će snositi odgovornost za propuštene prilike dok Evropska komisija ima zamjerke i na završene obaveze.
“Evropska komisija je u svom izvještaju uputila određene kritike i za već usvojene zakone kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji nije potpuno usklađen s evropskim normativima”, naglašava Plakalo.
Zbog neusvajanja Reformske agende, Bosna i Hercegovina je jedina u regionu ostala bez prve tranše iz Plana rasta. Uz zastoje na evropskom putu šteta bi za građane, mogla biti i mnogo veća. Bh. vlasti do decembra imaju priliku napraviti iskorak, kada će Evropsko vijeće dati ocjenu o učinjenom.
federalna.ba