Ni plana EU puta ni reformi, promjene minimalne
Od Evropske unije daleko su bh. građani. 14 preporuka koje je Evropska komisija zadala našim vlastima preteška su zadaća, za koju su unaprijed znali da prolaznu ocjenu neće dobiti. No, svaku priliku koriste da uvjeravaju javnost da je zemlja na korak do kandidatskog statusa. Istina je potpuno drugačija.
“Svi političari u parlamentu su za EU integracije, niko nije protiv. Možda da ih testiramo do kraja godine je li to baš tako?”, kaže Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije za Evropske integracije.
Na testu pali. Ni plana puta, ni zakona, a promjene minimalne. Izbori u Mostaru održani, nakratko profunkcionisao i Parlamentarni odbor za pridruživanje, ukinuta smrtna kazna iz Ustava RS-a i usvojena Revidirana strategija za ratne zločine - i to je sve.
Kriminal i korupcija, javna uprava pod utjecajem politike
I dalje smo u redu za čekanje, bez EU standarda u izbornom procesu, na vrhu ljestvica po stopi kriminala i korupcije, u kojem je javna uprava pod utjecajem politike, a reforma pravosuđa teren za politička prepucavanja.
“Onda je to sveobuhvatana reforma pravosuđa, nikakvi segmenti kao sistem. Prvo moramo pregovarati o poziciji VSTS-a pa tek onda usvajati neka rješenja. Sudski i tužilački savjet je mimo ustava formiran na nivo BIH”, tvrdi Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
I dok uvijek primat u pregovaranju imaju političke pozicije, a ne napredak države, teško prolaze i preporuke koji će značiti kažnjavnje sukoba interesa ili recimo spriječiti korupciju u javnim nabavkama.
“Nema nikakve dileme da članovi komisije koji dolaze iz HDZ-a i SNSD-a su obesmislili Mišljenje evropske komisije jer uporno odbijaju prijedloge zakona koji su iz evropske agende za članstvo BiH u EU”, kaže Dženan Đonlagić, zastupnik DF-a u Zastupničkom domu BiH.
Zemlja smo koja vapi za vladavinom prava i demokratijom, a koja na stend by drži godinama izmjene Ustava. Značio bi to kraj blokada, mehanizma koji je HDZ BiH iskoristio i za opstrukciju rada ad hoc radnog tijela koje je državno Predsjedništvo formiralo radi ubrzanja ispunjavanja 14 preporuka. Jednom se sastali i nikad više.
“Razumijem predstavnike međunarodnih institucija, neko se pokušao nametnuti iz Predsjedništva BiH da bi legalizirao svoju poziciju. Mi smo jasno na to odgovorili, Željko Komšić je drugi bošnjački član Predsjedništva, s njim nema sjedanja za stolom”, kategoričan je Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda BiH.
Iz Brisela doneseni novi rokovi
Za isti sto, onaj briselski sjeli su članovi Predsjedništva sa prvim ljudima EU. Neopravdanog optimizma po običaju nije nedostajalo, a jedino što su iz Brisela donijeli jesu novi rokovi.
“Danas je na svim sastancima naglašeno da je BiH učinila značajan iskorak u realizaciji 14 prioriteta EU i da BiH treba da nastavi da predano radi na ispunjavanju svih obaveza iz tih 14 prioriteta, ukoliko to bude tako onda možemo očekivati kandidatski staust u toku iduće 2021. godine”, rekao je nakon sastanka u septembru Šefik Džaferović, tada predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Optimizam nije potrajao do kraja godine. Selektivni pristup potrebnim reformama u praksi znači da su recimo ustavne promjene potrebne samo da bi se izbacile strane sudije, ali ne i one koje vode provedbi presuda za kršenje ljudskih prava iz Strazbura.
“Naša ocjena je da Evropska komisija kroz 14 svojih mišljenja vezano za dalji put BiH ka evropskim integracijama sprečava upravo te integracije. Dakle, tražeći da se nešto uradi suprotno Dejtonu i Ustavu BiH za nas je neprihvatljivo”, poručio je Dodik.
Oni koji godinama rade upravo suprotno Dejtonu i Ustavu drže u rukama disfunkcionalnu BiH, iz koje odlaze građani u zajednicu evropskih država gdje ne vlada stranačka politika pod parolom za narod, a u praksi za sebe, već vladavina prava.
Zabavljeni sami sobom u bici ko će gdje vladati za neuspjeh okrivljuju druge jer je tako lakše reći da su bh. koraci ka EU duži, a uvjeti teži nego dići ruku za reforme.
federalna.ba