Negiranje genocida: Prijava ima, dokaza još više, nema odvažnosti Tužilaštva
Tužilaštvu BiH izazov je dokazati negiranje genocida, odnosno zločina. Izazov je i žrtvama koje, suočene s počiniteljima genocida na slobodi, svakodnevno trpe šutnju pravosuđa na javno osopravanje dokazanih činjenica da je u Srebrenici počinjen genocid. Prijava ima, dokaza još više, samo se čeka odvažnost Tužilaštva da negatorsku politiku prestane posmatrati kao pravo na slobodu mišljenja.
Narativ stvaralaca RS-a i onih koji baštine njihovo naslijeđe je udruženo opredjeljenje u kojem presuđeni genocid to nije, a ratni zločinici su heroji. Vojin Pavlović, obožavatelj Vladimira Putina i radikal iz Bratunca, prva je osoba protiv koje je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu zbog negiranja genocida. Druga je ovo optužnica protiv Pavlovića, kojem se već sudi zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
„Ono što mislim da će se desiti u ovom slučaju jeste da ćemo imati procesuiranje kako bi se moglo pokazati da se negiranje genocida ne procesuira. Međutim, upravo to će koristiti kao alibi da se ne procesuiraju politički odašiljači takvih poruka. Ono što bi bio problem ukoliko bi se dozvolilo da imamo nekolicinu takvih presuda u nekom 5-godišnjem ili 10-godišnjem periodu – da to budu osobe koje nisu pokretači tih mrzilačkih narativa“, kaže Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH.
Negatorski narativ ne prati tužilačka satatistika - ona ide korist onih koji negiraju, a krivično ne odgovaraju. Od 100 predmeta, za polovinu je donesena naredba o neprovođenju istrage, dok su takve dvije donesene u ovoj godini.
Kako navode iz Tužilaštva BiH, poseban problem u radu tužilaca predstavlja činjenica da prijave nisu zaprimili od nadležnih policijskih agencija za provođenje zakona, koje imaju potrebna znanja da u radnjama prijavljenih prepoznaju elemente krivičnog djela i da za te radnje prikupe dokaze koji to potkrepljuju: „Ne želimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne može raditi, podvlačimo samo činjenicu da policijske i sigurnosne agencije imaju više profesionalnog znanja o navedenoj tematici“.
„Tužilaštvo BiH sistemski traži načine da ne dođe do optuživanja visokorangiranih političkih zvaničnika koji suštinski i sistematski negiraju genocid u Srebrenici. To je jasno po tome da mi imamo trenutno situaciju da oni kontinuirano nalaze načine zbog kojih, navodno, ne mogu podizati optužnice. Najčešći su izgovori da policija ne radi svoj dio posla – a tužilac može vrlo direktno i jasno reći policijskim službenicima šta treba da mu dostave i ukoliko oni to ne urade, postoje mehanizmi kažnjavanja“, ističe Džidić.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić smatra kako je to jedan aspekt na kojem se svakodnevno narušava vladavina prava, proizvodi tenzija, uznemiruju drugi ljudi samo zbog toga ko su i šta su: „Kada tako vitalne institucije predate u takve ruke, onda je to očigledna posljedica“.
A, posljedica negiranja genocida koju Tužilaštvo ne može da dokaže su svi pretučeni povratnici, napadi na imame, rasječena lopta u dvorištu, razbijeni prozor na kući.
„Jesam ti u punom planu? U Srebrenici nije bio genocid!“, riječi su predsjednik RS-a Milorada Dodika (SNSD).
Svako javno pojavljivanje Milorada Dodika je dokazni materijal Tužilaštvu, a kojeg slijede oni koji su popunili mapu mržnje i izvještaje o negiranju genocida.
„Kada se govori o takvim mrzilačkim narativima, oni imaju svoje ime i prezime, imaju strukture iz kojih dolaze i ukoliko bi se one adresirale na tom nivou, mi bismo vidjeli manje posljedice. U prvoj godini dana odmah nakon donošenja zakona u kojem se brani negiranje genocida, vidjeli smo znantno manji broj negiranja genocida - upravo iz straha. I to je ono što je vladavina prava“, podsjeća Džidić.
Vladavina prava je u vaukumu između prava na slobodu mišljenja i poricanja neupitnih sudski utvrđenih činjenica - na testu je već treću godinu. Tužilaštvo za to vrijeme skuplja materijale protiv onih koji dižu glas protiv revizionizma i poricanja genocida. U ovu praksu se uklapa i činjenica da u godini dana nije bilo presuda, a tek su podignute dvije optužnice za genocid. U takvom sistemskom, stranački kontrolisanom ambijentu - glas negatora nadjačao je glas žrtve.
federalna.ba