Ne stišavaju se reakcije na pripremu izmjena Izbornog zakona
Izmjene izbornog zakona BiH - zadaća koju je međunarodna zajednica ostavila domaćim političarima, a domaći zadatak odlučili sami riješiti koalicioni partneri na državnom nivou SNSD, HDZ BiH i SDP. Brojne kritike upućenu su na račun Dodika, Čovića i Nikšića, posebno iz opozicije. Dok oni uvjeravaju da podižu mostove demokratije u BiH, opozicija njihove sastanke van državnih institucija smatra konačnim činom izdaje, iako su Izborni zakon nerijetko i oni dogovarali iza zatvorenih vrata i van parlamenta.
Ne stišavaju se reakcije nakon prošlosedmičnog sastanka koalicionih partnera na državnom nivou. Iako su izborne reforme neizbježne, opoziciju, za sada, izbjegavaju. Stoga - i kritika. Kojim smjerom će u izmjenama ići, nisu precizirali, tek naglasili da će krenuti od tehničkih izmjena izbornog zakona. A, prije i nakon toga, ciljeva je više. Za Dodika, čini se, najvažniji je da se potencijalnim izmjenama izbora članova Predsjedništva BiH ne mijenja način izbora člana iz RS-a: „RS direktno brine na svojoj teritoriji o biranju člana Predsjedništva i to se neće mijenjati“.
„Moguće da će prvi dio biti u vezi sa CIK-om, mehanizamom provođenja izbora, ali svakako i sve druge teme“, izjavio je Čović.
A veliku buru izazvalo je formiranje tima za pripremu izmjena Izbornog zakona koji čine predstavnici sada koalicionih stranaka – to Sredoje Nović iz SNSD-a, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH i Nerin Dizdar iz SDP-a. Koji su im naredni potezi, odgovora na naše pitanje ni od jednog člana nije bilo.
Ipak, na brojne reakcije, a naročito one negativne, nije izostao odgovor predsjednika SDP-a Nermina Nikšića: „Razgovaramo i razgovarat ćemo i o Izbornom zakonu. Sadašnje rješenje ostavlja mnogo prostora za izborne prevare, a to je pogubno za demokratiju“.
Opozicija poteze Dodika, Čovića i Nikšića smatra pokušajem da sačine izmjene koje neće sankcionirati one koji se bave izbornim krađama. Iz DF-a sastanak u Mostaru o Izbornom zakonu vide isključivo kao konačni čin izdaje BiH.
„Ne dešava se tamo gdje se treba dešavati, ne ide u smjeru u kojem treba ići, ne govori se o izmjenama Izbornog zakona u smislu provođenja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava. Kada HDZ ne nađe partnere u državnom parlamentu da priča o Izbornom zakonu, onda pozove one koji žele doći njima na noge“, kaže DF-ov državni zastupnik Milan Dunović.
Dogovor domaćina Čovića i njegovih partnera Dodika i Nikšića je brojne kritike izazvao ponajviše zbog isključivanja ostalih stranaka iz pregovora. Nešto što je tajno - budi sumnje, smatra opozicija. Za vladajuće imaju poruku da mandati ne traju vječno, a šteta koju bi mogli nanijeti BiH - mogla bi biti dugotrajna.
„Naravno da će i druge partije biti na vlasti tako da je potrebno da se stvori širi konsenzus političkih partija koje će odlučivati o izmjenama izbornog procesa - nemoguće je da se svi složimo oko svih stvari, ali postoji neka srž oko koje se možemo složiti svi“, smatra PDP-ova državna zastupnica Mira Pekić.
SDA-ov državni zastupnik Šemsudin Mehmedović ističe kako se i među Trojkom i Šestorkom vodi politička borba za unutrašnju dominaciju: „Prave se ustupci koji bi mogli dalekosežne posljedice imati za BiH Oni namjeravaju smijeniti CIK, oni napraviti izmjene Ustava“.
Iz Koalicije Pod lupom kao prioritet vide formiranje interresorne radne grupe za izmjene i dopune Izbornog zakona. Iako je, podsjećamo, i u prošlom mandatu ona postojala. Činili su je članovi svih parlamentarnih stranaka i prvenstveno su bili fokusirani na tehničke izmjene Izbornog zakona, no bez obzira na rad, pomak u izbornom zakonodavstvu nije napravljen.
„Izborni zakon se radi u prvom redu da bi se zaštitila izborna volja građana. Mene ne interesuju političke stranke, sve dosadašnje izmjene su bile u korist političkih subjekata - ovdje se moraju isključivo zaštiti interesi građana, birača“, podsjeća Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije pod Lupom.
Sve što Trojka, HDZ BiH i SNSD eventulano dogovore, morat će dobiti zeleno svjetlo u oba doma državnog parlamenta. U prošlom mandatu, za tehničke izmjene izbornog zakona koje podrazumijevaju unapređenje izbornog procesa u vidu novih tehnologija, načelno su bile sve stranke, ali tu volju nisu pokazale gdje treba – u parlamentu. Za krupnije izmjene, kojim bi, nakon 14 godina, bila implementirana presuda Sejdić-Finci, potrebna je promjena Ustava BiH, ali i više ruku – tačnije, dvotrećinska većina.
federalna.ba