NATO ne može odgovoriti na apel Ukrajine za vojnu pomoć, ali će stati u zaštitu Gruzije i BiH

Čelnici zapadnog vojnog saveza NATO-a, složili su se ojačati svoju odbranu na istoku kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Aktivirani su odbrambeni planovi NATO-a, kako bi rasporedili elemente NATO snaga za odgovor i smjestili 40 hiljada vojnika na  istočni bok, objavljeno je u zajedničkoj izjavi nakon razgovora u Briselu. Četiri nove borbene grupe bit će poslane u Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumuniju.O Ukrajini se raspravlja i na samitu Evropskog vijeća, kao i na satanku na vrhu skupine G7.

Što se tiče Ukrajine i NATO samita, neće se dogoditi ništa od onoga što Ukrajina traži i što je ovoj državi najvažnije, a to je uvođenje zone bez letenja nad ukrajinskim nebom. NATO na to ne želi pristati, a glavni sekretar NATO-a  Jens Stoltenberg je to ponovio više puta do sada. On je danas poručio da u ovim trenucima svi  moraju biti odgovorni i ne smiju eskalirati situaciju.

“Saveznici čine sve što mogu kako bi poduprli Ukrajinu s oružjem i kako bi se Ukrajina mogla braniti. To je pravo, pravo na samoodbranu je dio povelje UN-a. Isto tako, imamo u isti mah odgovornost spriječiti da se ovaj sukob ne prelije izvan granica Ukrajine, da postane sukob između NATO saveznika i Rusije. To bi bilo opasnije i razornije. Mi isporučujemo ključnu i nužnu opremu Ukrajini. NATO saveznici su pojačali napore u ovom smislu i to je bilo ključno u smislu napretka koju  ukrajinske snage ostvaruju u borbi protiv ruske vojske”.

Složili smo se da moramo podržati i ostale države koje su u opasnosti od ruskog uticaja, a to su Gruzija i BiH, dodao je Stoltenberg.

“Radeći zajedno sa Evropskom unijom moramo im pomoći da sačuvaju svoj suverenitet i osnaže svoju otpornost.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se danas liderima NATO-a putem video linka. Rekao je kako se osjeća kao da je Ukrajina "zapela u nekoj vrsti sive zone između Zapada i Rusije”, jer nije članica NATO saveza.

“Tražim zračnu podršku za obranu neba nad Ukrajinom od samog početka rata jer Ukrajina nema moćne sisteme protuzračne obrane. Rusija koristi oružja masovnog uništenja, a posljedice mogu svi vidjeti. Ovo je neravnopravna borba i tražim neograničenu vojnu podršku kako bi ukrajinski narod i gradovi bili spašeni.”

Američki predsjednik Dž Bajden je nakon sastanka sa liderima NATO zemalja ponovio posvećenost Sjedinjenih Američkih Država u podržavanju Ukrajine povodom “ničim izazvane i neopravdane” ruske agresije.

“Lideri NATO-a sastali su se danas u Briselu – mjesec dana od početka ničim izazvane i neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu. Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu uz sigurnosnu pomoć u borbi protiv ruske agresije i podržavati njihovo pravo na samoodbranu”, napisao je američki predsjednik na Twitteru.

Zbog rata u Ukrajini na današnjem samitu odlučeno je da Jens Stoltenberg ostaje generalni sekretar NATO-a.

Energetska kriza pogoršana ratom i moguće nove sankcije Rusiji važna je  tema i na samitu Evropskog vijeća, te sastanka na vrhu skupine G7.  Sjedinjene Američke Države su već nametnule određene sankcije, a Evropska unija je od početka agresije na Ukrajinu donijela četiri kruga sankcija. Danas se očekuje peti. Glavno je pitanje hoće li u njih ući embargo na uvoz ruskih energenata.

U Briselu je i Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji se jučer sastao sa zastupnicima Evropskog parlamenta. Džaferović se danas sastao s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsola dok bi se sutra trebao sastati s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lejen.