Nasilje nad ženama - zastupnice nezadovoljne jer Buntiću nije određen pritvor

Posljednje, učestale pojave nasilja nad ženama unijele su strah među ženskom populacijom. Stručnjaci navode da žene u takvim brakovima često žive godinama. Ovakva vrsta nasilja u BiH tek sada izlazi na vidjelo. Do sada se odvijalo samo među četiri zida. To je bio i povod da grupa poslanica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH uputi saopštenje za javnost i izrazi negodovanje zbog odluke Opštinskog suda u Ljubuškom kojim je odbijen pritvor Denisu Buntiću u slučaju porodičnog nasilja nad suprugom Klarom Buntić.

Muškim nasiljem nad ženama smatra se svaki čin protiv ženine volje, a koji je ugrožava psihički, fizički, seksualno ili ekonomski. Nasilnik može biti član porodice, bilo ko ko je poznaje ili možda nepoznati muškarac. Važno je znati da se nasilje može desiti svakoj ženi i da ono nije posljedica ženinog ponašanja, nego sistema patrijarhata u kome muškarci imaju moć. Nasilje nad ženama je način da oni tu moć održe. Mia Karamehić-Abazović jedna je iz grupe poslanica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je potpisnica saopštenja. Navodi da je strašna činjenica da je Opštinski sud u Ljubuškom na slobodu pustio Denisa Buntića. Javnost je šokirana, pogotovo zato što je bilo neosporno da je Denis zlostavljao svoju suprugu. Abazović navodi:

„Bili smo potpuno šokirani činjenicom da je Opštinski sud u Ljubuškom na slobodu pustio osobu koja se sumnjiči za nasilje u porodici čija je supruga javno prikazala snimak koji je snimila tokom tog užasnog i monstruoznog nasilja. Čovjeku koji je, prema medijskim izvješćima, zatečen sa arsenalom oružja i onda pušten na slobodu.“

Nermina Vehabović-Rudež, psiholog i psihoterapeut, smatra da pojava nasilja nad ženama predstavlja društveni problem:

„Mi potpomažemo takvu vrstu dešavanja ako ne prijavljujemo. Ako ne pravimo pritisak da se mijenjaju naši obrasci razmišljanja i uvjerenja, kroz škole, vrtiće i od samog rođenja djeteta, a to je da muškarci i žene jednako vrijede.“

Abazović navodi da su, kao poslanice i zastupnice, kao žene i političarke, osjećale ličnu odgovornost i potrebu da, na neki način, iskomuniciraju javnost, sudstvo i građane, kako bi ukazale da su ovakvi oblici ponašanja neprihvatljivi:

„Ne možemo imati žrtvu koja će biti u inferiornoj poziciji u odnosu na počinitelja.“

Kazala je da poslanice nemaju pretenzije da se miješaju u odluke sudova, ali da ovakve stvari, koje su očito nepravda, ne mogu biti dopuštene.

Nasilnički obrasci potiču od patrijarhalnih uvjerenja da su muškarci vlasnici žena. Nermina Vehabović-Rudež:

„Još jedno uvjerenje koje je vrlo prisutno je to da onaj koji je jači kontroliše onog drugog. I tu je puno tih, (kako bih rekla), klica da se takvo nešto u budućnosti, kroz neke odnose, razvija. Na tome bi trebalo preventivno raditi. A, ovako, mislim da od pričanja nemamo ništa, jer mislim da se puno toga već zna. Samo bih ja stalno govorila da ovo nije od jučer. 30 godina i više, ovo se dešava. Mi s tim radimo. Mi se s tim suočavamo.“

Sve žene u Parlamentu BiH, iz svih političkih stranaka, iz različitih naroda i ostalih, iz opozicije i pozicije, odlučile su da zajednički i jednoglasno stanu iza ovog saopštenja, jer ovo nije etnički, entitetski niti politički problem. Poslanica Abazović:

„Svaka žena u BiH ima problem sa potencijalnim nasiljem i sa potencijalnim nasilnicima. I veoma je važno da su sve zastupnice, sa cijelog područja BiH, zajedno potpisale saopštenje u kojem kažu – SADA JE DOSTA! Ovako se ne može napraviti. I atmosfera nekažnjivosti ne može ostati takva kakva je bila do sad.“

Podsjetimo, Opštinski sud u Ljubuškom navodi da je, s obzirom na to da je majka Denisa Buntića dugogodišnji radnik ovog suda, a da bi se izbjegla svaka sumnja u objektivnost rada ove institucije, vanraspravno vijeće suda podnijelo prijedlog Kantonalnom sudu Široki Brijeg za određivanje drugog, stvarno nadležnog suda, u ovom predmetu.