Nasilje nad ženama je postalo realnost u društvu

Nasilje u porodici, kao jedan od najvećih izazova bosanskohercegovačkog društva, je problem koji je izašao iz privatne u javnu sferu. U cilju adekvatnog odgovora na ovaj problem usvojeni su entitetski zakoni o zaštititi od nasilja u porodici i strategije na nivou države i entiteta. Podsjetimo da je borba protiv seksualnog nasilja, i uznemiravanja nad ženama u BiH, glavna tema ovogodišnje kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. O osjetljivim pitanjima, poput različitih oblika seksualnog nasilja i uznemiravanja, uhođenja i uznemiravanja u javnom prostoru, te podizanja svijesti građana i građanki o ovim problemima razgovarao je Mili Papic sa predsjednicom Udruženja „Novi put“iz Mostara Abidom Pahlić.   

Nasilje nad ženama je nažalost postalo realnost, imate li neke zadnje informacije ili službene podatke  vezane za našu državu, kanton ili grad Mostar o broju žrtava nasilja, postoji li neka zvanična evidencija?

„Nažalost mi na nivou države još uvijek nemamo objedinjenu zvaničnu statistiku. Međutim brojevi o nasilju nad  ženama kada je u pitanju femicid, kao najteži oblik nasilja, odnosno krivično djelo ubojstvo, imamo tu pokazatelje. Nažalost u zadnjih 5-6 godina preko 60 žena je smrtno stradalo od sadašnjih i bivših partnera. Mi kao Udruženje svakodnevno zaprimamo zahtjeve za pružanje psihosocijalne podrške ženama, djevojkama, pa čak i djevojčicama, koje su žrtve raznih oblika nasilja.“

Pretpostavljam kada govorimo o nasilju, da je to širok pojam, bili nam mogli malo detaljnije reći koji su oblici nasilja najzastupljeniji?

„Što se tiče naših podataka koje mi kao Udruženje imamo, koje skupljamo više od 12 godina, možemo reći da je najčešći oblik nasilja nad ženama u BiH, odnosno Hercegovini gdje mi djelujemo je fizičko i psihičko nasilje.Ne smijemo zaboraviti i sve veću učestalost verbalnog i ekonomskog nasilja, ali i nažalost seksualno nasilja nad djevojkama i ženama u lancu eksploatacije djevojaka i žena u svrhu pružanja komercijalnih seksualnih usluga.“

Gospođo Abida kakvo je osiguravanje pravnog okvira za zaštitu od seksualnog nasilja i uznemiravanja, u našoj državi, odnosno koliko je ono usklađeno sa međunarodnim standardima?

„Mi imamo na nivou Federacije i na nivou drugog entiteta članove krivičnog zakona kojima je regulisano nasilje nad ženama. Međutim nemamo krovni zakon na nivou BiH. BiH je sa druge strane jako revnosna po pitanju potpisivanja svih mogućih deklaracija i konvencija, međutim imamo još uvijek  probleme i sa provedbom“.