Naši radnici odlaze iz BiH - procedura za uvoz stranih komnplicirana

Zemlje Evropske unije sve češće su trajno odredište za  državljane Bosne i Hercegovine. Hrvatska nedostatak domaće radne snage na nekoliko ključnih područja, uglavnom u ugostiteljstvu i građevinarstvu, nadomješta i radnicima iz naše zemlje. Samo tokom 2022. godine u susjednoj Hrvatskoj je radilo više od 36.000 državljana BiH.

Fluktuacija radne snage je uobičajena pojava na slobodnom tržištu rada. Ali ono što se posljednjih godina dešava je svakako interersantna pojava. Dok se iz  Bosne i Hercegovine građani iseljavaju u zemlje EU zbog posla i boljih uvjeta života, dotle domaći poslodavci upućuju apele za pojednostavljenjem administrativnih procedura za strane radnike.  Prošla godina bila je u Hrvatskoj rekordna po broju izdanih dozvola za boravak i rad za strane radnike, a prema podacima hrvatskog MUP-a, najviše ih je izdano upravo  državljanima Bosne i Hercegovine, više od  36 hiljada. Čak je hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova  otvorilo  posebne urede za strance u kojima im se izdaju radne i boravišne dozvole za legalan ostanak i rad u Hrvatskoj. Branka Ilić, menadžerica jednog hotela iz Trebinja, kaže da su alarmantni podaci o odlasku radne snage u Hrvatsku.

Otišli su kuhari, konobari, sobarice, recepcioneri. Ne možemo ih nadoknaditi magičnim štapićem. Prognoze su nezahvalne.

Veselin Savić iz privredne komore Trebinje ističe da bh. poslodavci moraju poboljšati uvjete rada.

Radno vrijeme, slobodni dani,odnos prema radnicima, to je nešto što je drugačije i što je izazvalo veći interes. S druge strane i sama Hrvatska ima problem sa odlivom vlastite snage.

A  isti ti poslodavci, iz oba entiteta , zbog odliva  domaće radne snage apeliraju na vlast da pojednostavi procedure za uvoz stranih radnika i  uveća kvote za radne dozvole. Postupak izdavanja radnih dozvola traje između šest mjeseci i godinu dana, što je također problem. Kako riješiti ovaj zamršeni čvor sa nedostatkom radne snage.  Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca  Federacije BiH smatra da postoje načini.

Mi mislimo da treba na jednu stranu staviti aktivne tražioce posla, a na drugu one koji su na biroima za zapošljavanje radi određenih beneficija. Treba iscrpiti maksimalno domaće resurse, pa tek onda dolazi  zapošljavanje stranaca, što je neizbježno.

Ne treba zaboraviti da upravo radnici iz nerazvijenih zemalja snižavaju cijenu rada na lokalnom tržištu, što pogoduje poslodavcima koji diktiraju tržište rada, mišljenja je predsjednica Saveza sindikata  RS-a Ranka Mišić.

Dok, s jedne strane, razvijene zemlje Evropske unije sistemski rade i prave ozbiljne programe kako da privuku  ljude iz zemalja zapadnog Balkana, s druge strane Bosna i Hercegovina anemična je  da zadrži svoje radno sposobno stanovništvo, ali i da omogući strancima iz trećih zemalja koji žele da budu dio bh. tržišta rada. Za Federalni radio Aida Hasanbegović