Nakon slučaja Vranj odgovor BiH bi trebao biti recipročan
Nakon odluke suca za prethodni postupak Višega suda u Beogradu o pritvoru za Edina Vranja, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je izdalo upozorenje bh. građanima u kojem preporučuje svima koji su na bilo koji način bili uključeni u odbranu Bosne i Hercegovine od 1992. do kraja 1995. godine da do daljnjeg ne putuju u Republiku Srbiju. Advokat Edina Vranja u Beogradu uputit će žalbu na ovu odluku Suda.
Edin Vranj od jučer je u pritvoru iako njegovo ime nije na spisku osumnjičenih za ratne zločine. Advokat koji ga zastupa smatra da ne postoji osnovana sumnja za ovakvu odluku.
“Standard koji je nužan da bi se moglo govoriti o postojanju osnovane sumnje kao prvoj stvari koja se razmatra prilikom određivanja pritvora nije ispunjen. Vranj je u okviru istrage pred organima BiH bio pod pod svjetlom tog postupka. Međutim, tada nije utvrđeno da je postojala ikakva osnovana sumnja da bi mogao biti izvršilac djela koje mu se sada stavlja na teret”, kaže Zorko J. Boris, advokat Edina Vranja.
Više od 3 i po hiljade osoba je na spisku Dokumentacionog centra Republike Srpske protiv kojih su podnijete krivične prijave. Među njima je i ime nekadašnjeg zamjenika komandanta Specijalne policije MUP-a RBiH Zorana Čegara, sada načelnika Sektora uniformisane policije FUP-a: “Ja sam na toj potjernici na 453. stranici. Meni je čast što su napisali za šta me gone. Jesam ja njih trebao dočekati sa cvijećem da pustim da me zakolju? Što me odmah nisu uhvatili ako sam ja nešto kriv? Što me nisu zatvorili? Do sada bih odmardeljao i bio bih slobodan čovjek. Sad se sjetili đuturuma nas da ganjaju pod stare dane”.
Na spisku nisu samo oni koji su učestvovali u odbrani nego i javne ličnosti, umjetnici ali i ljekari. Faris Gavrankatenović, ratni hirurg i nekadašnji prvi čovjek Kliničkog centra u Sarajevu, a sadašnji direktor Vakufa Adil-bega Zulfikarpašića u Sarajevu, jedan je od njih: Vidim da su kvalifikacije relativno teške i odnose se na 1992 i 1993. Iako sam ja kao pripadnik Armije boravio na ratištima u Srednjoj Bosni, na Treskavici i Igmanu, to se vjerovatno odnosi na period koji je poslije bio. Mislim da je to besmisao potpuna i niko me nikada nije zvao po tom pitanju”.
Iako je do sada više puta od objavljivanja spiska boravio u Srbiji, u narednom periodu doktor Gavrankapetanović, nakon hapšenja Edina Vranja, ne namjerava ponovo putovati: “Ja bih se obratio prvo našim organima ako ima bilo šta tu, organima koji su za to nadležni - Sud BiH ili nešto drugo i odgovorio na sve što trebam odgovoriti”.
Hapšenje bivšeg visokopozicioniranog dužnosnika FUP-a Edina Vranja zapravo je dokaz ofanzivnih akcija srbijanskih obavještrajnih službi na bh. prostoru jasnije rečeno špijunažom, ocjenjuje profesor Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost. Nema dileme da bi odgovor BiH trebao biti recipročan: “Mi imamo puno više ljudi koji su iz Srbije ratovali na području BiH i u odnosu na koje su otvorene istrage pa imamo i granicu na kojoj ih možemo lišavati slobode isto kao što oni naše građane lišavaju slobode”.
Nakon pokrenutog krivičnog postupka sad je za uhapšenog Vranja, struka smatra, najbitnije osigurati adekvatnu odbranu.
“Ukoliko su to isti događaji pred pravoduđem Srbije, onda postoji mogućnost da branilac ukazuje na to da je to stvar koja je već preispitivana, da se ne može raditi o istoj stvari na dva mjesta...”, objašnjava advokat Vlado Adamović.
Dok Uhapšeni Vranj provodi sate u pritvoru, očito je da ni zvanični spiskovi osumnjičenih za ratne zločine nisu mjerodavni ko će završiti nakon prelaska granice iza rešetaka. Zato je pitanje ko bi mogao nakon Vranja doživjeti sličnu sudbinu.
federalna.ba