U Zagrebu sjednica dviju državnih vlada, na stolu brojne teme
Nakon šest godina ovog utorka će u Zagrebu biti održana zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Hrvatske. Na stolu, kako je zasad najavljeno, više tema. A između dvije zemlje, poznato je, više je otvorenih pitanja. Stoga je ključno pitanje hoće li neku od spornih tačaka već sutra ministri riješiti ili barem pokrenuti?
Ponovo je aktualiziran odnos Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a već za sutra je planirana sjednica Vijeća ministara naše zemlje i Vlade Hrvatske. Prilika je to da novi ministri na sto stave stara otvorena pitanja sa susjedima, posebno ona koja godinama, čini se, guramo pod tepih.
„S jedne strane otvreno je pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj. Za rješavanje tog pitanja potrebno je uspostaviti bilaterlani sporazum jer Hrvatska ne želi i ne namjerava primjenjivati Bečki dogovor o sukcesiji nego insistira na tome da se pitanja riješe bilateralnim sporazumom“, kaže politički analitičar Davor Gjenero.
„Imate pitanje Trgovske gore, odlagalište nuklearnog otpada, koje se, kako god pogledate, nalazi na području koje najmanje šteti Hrvatskoj“, ističe politički analitičar Adnan Huskić.
Ali ni tu nije kraj. Ključno pitanje je, kako kaže ekspert za ekonomiju Svetlana Cenić, miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Rješenje za ovaj problem bilo bi ratificiranje Sporzuma o državnoj granici, ali ovaj sporazum je godinama na čekanju u Hrvatskom saboru.
„Jedna stvar je i dizanje tenzija, bez obzira na to što Hrvatska stalno napominje da će podržati Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu. Ali ako kod nas jedan dio države ide na razgovore u Beograd, a jedan u Zagreb, pa se tako kroji politika - to nije dobro“, ocjenjuje Cenić.
Iz Zagreba se u Dnevnik 2 javila Kristina Pranjić:
S obzirom na to da je do sada izostajalo ono ključno, a to je politička dobra volja - nije čudno zašto skoro 30 godina ova pitanja stoje otvorena na stolu, jer bježanje od problema nikada nije donijelo rezultat. Analitičari od ove sjednice imaju različita očekivanja.
„Kako bi se barem neke stvari pokrenule s mrtve tačke. To sve opet zavisi od njih, bilo kakav dogovor je bolji od zabijanja glave u pijesak“, ističe politički analitičar Mladen Bubonjić.
„Bojim se da ne bude 'hajdemo pustiti sve, pa nema veze', a sve zarad nekih dobrosusjedskih odnosa. Zalažem se za dobre odnose, ali mislim da je interes vlastite zemlje na prvom mjestu“, kaže Cenić.
Ipak, postoji i druga strana medalje. Nije tajna da je Bosna i Hercegovina važan vanjskotrgovinski partner Hrvatske, te samo u prošloj godini robna razmjena između dvije države iznosila je skoro tri milijarde eura.
„Ekonomski odnosi su izrazito dobri, trgovinska razmjena je na zadovoljavajućem nivou“, napominje Huskić.
Jedno je sigurno. Ova sjednica prvi je korak kako bi dvije vlade počele ozbiljno doživljavati otvorena pitanja i može poslužiti kao polazna tačka za rješavanje problema koji su godinama na čekanju. Nije sporno da su prethodni period obilježili broni razgovri između političkih zvaničnika obje zemlje, ali su izostala konkretna rješenja. Postavlja se pitanje, da li će neka od njih, prihvatljiva za obje strane, iznjedriti već sutra?
federalna.ba