Nakon Liz Truss Britanija u političkoj krizi i ekonomskim turbulencijama

Poslije spektakularnog pada s premijerske pozicije Liz Truss je iza sebe ostavila političku krizu i ekonomske turbulencije koji će ne samo napraviti dugoročnu štetu njenoj Konzervativnoj partiji, već i narušiti reputaciju ekonomske kompetentnosti Velike Britanije, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) ocjene svjetskih medija.

Brz uspon i pad Liz Truss je važna lekcija svjetskim liderima o rizicima pokušaja da se podstaknu ekonomije paketima podsticaja tokom perioda sve veće inflacije i kamatnih stopa, ukazuje The Wall Street Journal. Okončavši haotičnih šest sedmica britanske politike Truss je postala premijerka s najkraćim stažem u britanskoj istoriji.

Konzervativci su izgubili povjerenje finansijskih tržišta kada je Truss objavila rizičan plan za pozajmljivanje milijardi funti za finansiranje najvećih smanjenja poreza u zemlji od 1970-ih u nastojanju da podstakne ekonomski rast. Plan, zajedno sa skupim energetskim subvencijama za domaćinstva, pokazao se prevelik za investitore dok su, ističe The Wall Street Journal, analitičari procijenili da bi to ostavilo vladu s gubitkom prihoda od oko 70 milijardi funti.

Troškovi državnog zaduživanja su naglo porasli, funta je pala rekordno nisko u odnosu na dolar, a Banka Engleske intervenisala je da stabilizuje tržište državnog duga. Hipotekarne stope su brzo rasle u očekivanju da će centralna banka morati dodatno povećati kamatne stope kako bi smanjila inflaciju.

Reputacija Velike Britanije za ekonomsku kompetentnost također je narušena, s planom rasta koji su negativno komentarisali mnogi politički lideri i finansijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond i američkog predsjednika Joseph Biden.

Nasljednik Truss će morati da se nosi sa političkom krizom i ekonomskim turbulencijama, dok se Velika Britanija suočava sa stagflacijom – kombinacijom sporog rasta i visoke inflacije. Gotovo je sigurno, zaključuje The Wall Street Journal, da će se novi britanski lider suočiti s dugom zimom nezadovoljstva, s predviđanjima pada realnih plata, dok sindikati najavljuju seriju štrajkova a mnogi birači traže izbore.

Rijetko kada je budžet nanio takvu političku i ekonomsku štetu u Velikoj Britaniji kao što je to bio septembarski mini-budžet kojeg je objavio već smijenjeni ministar finansija u vladi Truss, ističe u analizi Guardian.

Iako su pristalice premijerke prvobitno pozdravile plan kao "konačno, pravi, torijevski budžet", ekonomisti su se protivili ideji da bi 45 milijardi funti nefinansiranih smanjenja poreza za bogate ikada moglo katalizirati ekonomski rast i isplatiti se na način na koji to vlada tvrdi. S rekordnom inflacijom u posljednjih 40 godina, sve većim rizicima od recesije i višim troškovima zaduživanja u naprednim ekonomijama, to je, naglašava Guardian, bila velika kocka u pogrešnom trenutku.

Mini budžet ministra Kwasi Kwartenga bio je, prema ocjeni Guardiana, ne samo okidač za domaću finansijsku krizu i veće troškove hipoteke za milione, već je zapalio fitilj za njegovu političku propast i pad njegove bliske prijateljice i premijerke.

Novi ministar finansija Jeremy Hunt koji je zamijenio Kwartenga nakon što ga je premijerka smijenila prošle sedmice, nastojaće da nastavi s planom smanjenja duga. Huntu je u ponedjeljak, 17. oktobra, trebalo samo šest minuta da objavi najnevjerovatniji preokret u modernoj britanskoj političkoj istoriji. Gotovo svaka politika za koju se premijerka Truss zalagala tokom kampanje za Johnsonovog nasljednika, bila je odbačena.

Nakon što su napustili "Trussonomiks", bilo je samo pitanje vremena kada će se Torijevci otarasiti i arhitekte te ekonomske politike, piše Guardian, uz zaključak da je najveću političku cijenu za kockanje s budžetom platila sama Truss, dok su se tržišna previranja pokazala kao moćan narativ za masu kritičara u njenoj stranci koji je nikada nisu ni željeli kao lidera.

Neuspjeli ekonomski eksperiment Truss će, prema ocjeni londonskog Timesa, gotovo sigurno oštetiti konzervativce u narednim decenijama.

Razmatranje šestosedmične karijere Truss u svjetlu njenog spektakularnog pada, kako ističe konzervativni list, znači da je uvijek bilo "više obećanja nego isporuke, više imidža nego suštine i jake tendencije da se izbjegne priznavanje poraza".

Umjesto da se okrenula biračkom tijelu, Truss je vjerovala vlastitoj retorici. Mislila je da ima "poseban sistem", napisao je Times nakon što je premijerka najavila da podnosi ostavku 20. oktobra. 

Ohrabrena od svojih pristalica s libertarijanske desnice, sprovela je budžet za smanjenje poreza za koji je mislila da će pokrenuti motore britanskog rasta i dogurati torijevce do još jedne izborne pobjede uz poplavu pozajmljenog novca.

Žena koja je "morala pobijediti" umesto toga napušta dužnost britanske premijerke s najkraćim mandatom, dok su njen projekat i reputacija u ruševinama, zaključuje Times.

federalna.ba/Beta