Nakon dvije godine novosadski sajam ponovo otvorio svoja vrata

Osamdesetosmi novosadski sajam poljoprivrede, ove je godine nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije virusa korona, ponovo otvorio svoja vrata. 17 zemalja ove je godine predstavilo svoje privredne potencijale i najznačajnije proizvode iz oblasti poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Zemlja partner ovogodišnjeg Poljoprivrednog sajma je Republika Češka, a posjetioci imaju priliku da se sretnu i sa privrednicima iz Italije, Holandije, Mađarske, Španije, Bosne i Hercegovine, Belorusije, Poljske i Rusije.

Kada je riječ o poljoprivredi i prehrambenoj industriji, novosadski sajam ovih je dana postao "centar regiona". Nakon dvogodišnje pauze i problema u poslovanju izazvanih posljedicama pandemije virusa korona, veliki broj domaćih i svjetskih kompanija ponovo su imale priliku predstaviti svoje najznačajnije proizvode, upoznati se sa tržištima i potencijalima ostalih zemalja, te sklopiti saradnju. Iako u manjem broju nego prethodnih godina, ipak značajan broj izlagača iz BiH predstavio je svoju ponudu. Bh. kompanija Vitinka trijumfovala je i ove godine.

"Sada već tradicionalno dobijamo priznanja na ove godine smo dobili dva velika pehara za Vitaminsku i Vitinku. Također, dobili  smo 14 zlatnih priznanja", rekao je Bojan Mijatović, pomoćnik direktora marketinga za Vitinku i Vitaminku.

AP Vojvodina ima godišnji promet oko 7 milijardi eura, izvoz i uvoz gotovo su izbalansirani. Sa druge strane, na tržištu Srbije,kao najvažnijeg spoljno trgovinskog partnera BiH, postoji daleko više prostora za dodatni izvoz bh. proizvoda .

"BiH je jedan od naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, od zemalja CEFTA-e najvažnijii sa Bosnom imamo najveći promet, negdje oko milijardu i po evra je za prvih 7 mjeseci. Ja sam se dosta bavio bosanskim tržište mi ono što je jako bitno je - mi imamo jako dobre odnose sa komorom RS, želja mi je da i sa komorom FBiH napravimo neke dogovore, a sa komorom Srpske već imamo Akcioni plan gdje ćemo zajednički nastupati na trećim tržištima", rekao je BoškoVučurević, predsjednik Privredne komore Vojvodine.

"Ono što na neki način nas boli i zabrinjava je da imamo situaciju i dalje da iz Srbije i Hrvatske uvozimo jako puno proizvoda za koje imamo domaće kapacitete koji mogu da pokriju potrebe domaćeg tržišta. Stotine miliona maraka godišnje se izliju iz BiH upravo zbog uvoza vode iz Srbije i Hrvatske i to je sigurno jedan od proizvoda sa kojima možemo da se ozbiljnije "obračunamo"na domaćem tržištu", smatra Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Potpisivanje Memoranduma o saradnji zadružnih saveza ima za cilj da bh. proizvođače bolje pozicionira na tržištu Srbije i time poveća plasman roba iz BiH.

"Evo upravo smo baš u priči u, organski proizvođači vide nekog potencijala za izvoz u Srbiju, tako da su oni poprlično zadovoljni, već su imali neke priče sa otkupljivačima, tako da bi oko toga mogla biti dobra priča", kazala je Iskra Arapović, predstavnica Ministarstva poljoprivrede RS.

"Mislim da ima više mogućnosti, svakako da prva i osnovna je razmjena iskustava i znanja, da se upoznamo vidimo ko šta radi i kako možemo sarađivati a kroz tu razmjenu uvijek dođe do nekih novih ideja", tvrdi Jelena Nestorov Bizonj, predsjednica Zadružnog saveza Vojvodine.

A ideja i iskustva, čini se, nije nedostajalo. Adekvatno podržan mljekarski sektor sa malim kapacitetom proizvodnje uz zaštitu geografskog prorijekla ostvaruje zavidne rezultate.

"Naši sirevi su zaštićeni geografskim porijeklom i moraju da „odleže" najmanje 2 mjeseca. Za 20% dobijamo veću cijenu nego što bi bila ovako, ta zaštita nam dodaje", govori Aca Mančić, predstavnik mliječne industrije iz Pirota.

Da je podrška nadležnih, koju bh. proizvođači nemaju itekako važna govori i podatak da podsticaji za uzgoj tovnih grla u Srbiji iznose 45.000 dinara po grlu. Te proizvođači sa farmom od 450 grla ne brinu za plasman i opstanak fonda,  poput bh. farmera.

"I  ja kažem mladim proizvođačima da pređu na taj sistem, jer uslovima, svako kod kuće imate uslove, samo treba njima malo pomoći i motivacije da to bude uspješno“, smatra Tibor Berza, predstavnik farme Šaroli berza.

Atrakcija sajma, bar kada je riječ o izložbi stoke, bio je bik Miško težak čak 2 tone. Inače, organizatori kolektivnih izložbi ovogodišnjeg sajma su Češka, Italija, Španija, Nizozemska, Mađarska, BiH, Bjelorusija, Rusija i Poljska.

Sajam se održava uz visoko poštivanje epidemioloških mjera. Dok posjetioci i učesnici prilikom ulaska pokazuju digitalnu potvrdu o vakcinaciji, drugi u krug sajma mogu ući uz potvrdu o preboljelom Covidu-19, negativan PCR test ili negativan antigenski test. Za one koji ne posjeduju navedene dokumente sajam je, u saradnji s Gradom i Domom zdravlja, na ulazu omogućio testiranje brzim antigenskim testovima koji su već uračunati u cijenu karte.Vrata novosadskog sajma otvorena su do 24.septembra.

federalna.ba/Ivana Đurđević Bajić